Vlada finansijskog diskontinuiteta

Toooo! Jupiiiii! U posjetu nam je stigla nova misija MMF-a, sastavljena od tehno ekipice smanjivača plata, rezača penzija, detonatora fiskalnog prilagođavanja, razarača linije siromaštva, pokvarivača veselih saopštenja za javnost… Anyway, you get the point – Kauboji su došli u grad i postrojili na ispitivanje ekipu koja vodi brigu o državnim parama.

Ispeglano masno plaćeni, prema diktatu velikih kreditora crnogorskih vanjskih dugova, hirurški precizno, bez ikakve milosti u par rečenica rasturaju u paramparčad ružičastu sliku o dobrom stanju naših javnih finansija koju nam evo godinama pojedinci nameću iz svih mogućih digitalnih artiljerija. Nimalo akustični, još manje senzibilni, dovode do ruba očaja sve one likove koji tvrde da nam je bolje, da smo lideri i da su javne finansije dugoročno stabilne. Počinje to da biva jasno i đacima prvacima kada idu po sladoled, pa pitaju slastičara da im da pola kugle omiljenje poslastice jer će mama i tata brzo ostati bez posla a baba i đed neće dobijati ni cuvenih 285,98 eura, koliko iznosi prosječna penzija.Prilikom pisanja ovakvih preporuka MMF kauboji nonšalatno naglašavaju da će naša ekonomija biti u blaženom rasulu ako se ne budemo pridržavali njihovih teza i naredbi. Ne trepnuvši pred tužnim pogledima lokalnih vlasti, napisaše da treba smanjiti plate u državnom aparatu koje iznose prosječnih 500 eura (kako sad da dostignemo onaj obećani prosjek od najmanje 1.000 eura; sigurno ste ovo obećanje zaboravili, priznajte). Bez ikakvog odsustva uzbuđenja skresaše im u brk da treba dodatno smanjiti penzije čiji je prosjek 285,98 eura. Na sve to, sa blagim osmijehom na licu rekoše da je to visoko u poređenju sa – međunarodnim standardima. 

Količinu opravdane ljutnje i bijesa koju kod običnih ljudi ovakve izjave izazivaju jedino može izmjeriti Monstat svojom nadalekom poznatom metodologijom. Bez zajebancije, kada servirate ljudima ovakve stvari bez imalo pardona (da naglasimo da smo to i zaslužili), najprije bi bilo logično da se domaćini zahvale Kaubojima i isprate ih do najbližeg aerodroma sa iskrenom željom da se nikad više ne vrate i da ne pomisle da zucnu bilo što na temu kresanja ionako mizernih plata i penzija. Međutim, ova ekipa kauboja ima finansijskog keca mača u rukavu – refinansiranje javnog duga od 1,5 milijardi eura koji dospijeva u naredne tri godine. Čujte – ako nas poslušate, možda napišemo da ste dobri i možda vam smanjimo kamatu i rastegnemo rok otplate na 10-ak godina. Ako nas ne poslušate – agonija kratkoročnog skupog zaduživanja se nastavlja.

Polako ali sigurno se zateže svilen gajtan javnih finansija – malo je prostora za manevar, jer se kreditorima ne mogu vraćati precijenjeni poslovni prostori u zamjenu za novac, kao što je kod nas bio slučaj. Kreditore ne zanimaju uzaludne strategije, beskonačni akcioni planovi i spinovanja šupljeg u prazno već – novac na računu. Vratite vi nama naše pare pa neka vama crknu penzioneri i radni ljudi. Ionako imaju makar 2 i kusur eura da žive iznad linije siromaštva, jer statistika nikad ne laže.

Ova uvertira je bila neophodna kako bi napravili kontekst današnje priče – zašto je ova Vlada finansijskog diskontinuiteta? 

Prvo – za razliku od prethodne, ova Vlada je prinuđena da  sprovodi nepopularne mjere štednje koje pogađaju sve građane a zbog ranije uzetih SKUPIH KRATKOROČNIH kredita sa JEDNOKRATNIM DOSPIJECEM a koji dospijevaju na naplatu za vrijeme mandata ove Vlade. Vjerovatno u napadu iskrenosti, potpredsjednik Vlade je doslovce izjavio: “U suštini radimo ono što bi uradio svaki dobar domaćin: mijenjamo skupe kredite povoljnim kreditima”. U prevodu – prethodna Vlada nije se ponašala kao dobar domaćin, što znači da je prethodna Vlada bila – loš domaćin. Vjetar u leđa našoj tvrdnji o Vladi finansijskog diskontinuiteta je i izjava ministra finansija koju preuzimamo sa sajta Vlade Crne Gore: “Ministar Radunović je dodao da kamata koju plaćamo na ranije izdate euroobveznice iznosi blizu 5 odsto, a da već sada imamo priliku, zahvaljujući ekonomskoj politici koju vodimo, da dug po euroobveznicama refinansiramo po uslovima od oko 3 odsto”. Jasna je suptilna poruka koja se šalje ranijem ministru finansija. Na kraju, vratimo se na potpredsjednika Vlade čiju izjavu rado preuzimamo sa sajta Vlade ”Današnja odluka kruna je uspješno završene prve faze napornog posla u stabilizaciji javnih finansija”. E sad, da li ovo nespretan izbor riječi ili već nešto drugo ne znamo, ali potpredsjednik Vlade lagano javno prizna da je prethodna Vlada ugrozila javne finansije  pa je sad ova Vlada prinuđena da ih stabilizuje uz tople savjete MMF-a! 

Drugo, ova je Vlada upravo zbog SKUPIH KRATKOROCNIH kredita sa JEDNOKRATNIM DOSPIJECEM a koji dospijevaju za tri godine, morala podići pdv, donijeti odluku o poskupljenju goriva, poskupiti električnu energiju i uvesti nove akcize na bezalkoholna pića, alkohol i cigarete. Sve su prilike da nas do 2021. godine očekuje novi povećanje pdv-a za najmanje 2%, kako bi mogli da se pripremimo za vraćanje postojećih ali i novog duga koji dospijeva za prvu dionicu auto puta, a a koja iznosi oko 40 miliona eura godišnje.

Treće, za razliku od prethodne, ova Vlada konačno praktično razmišlja o hedžingu kredita za autoput koji je ugovoren u dolarima. Obzirom da je dolar značajno oslabio u odnosu na euro, postoji velika šansa da kredit bude mnogo povoljniji u konačnoj otplati.

Četvrto, ova Vlada naplaćuje rekordne prihode čime se jasno stavlja do znanja da institucije koje su zadužene za naplatu državnih prihoda ranije nisu radile svoj posao kako treba. 

Sve u svemu, ovoj a i svakoj narednoj Vladi (ko god bio u njoj) nikako neće biti lako da se izbori sa naslijeđenim nagomilanim problemima od kojih je samo jedan (doduše najveći) – visok nivo javnog duga. Tu nema politike, nadgornjavanja saopštenjim niti podjela po nacionalnim i ostalim šavovima – postoji samo obaveza vraćanja  novca ino kreditorima uvećan za kamatu.