Monstat antiteza

“Šta se nalazi u Monstatovoj minimalnoj potrošačkoj korpi?

Al’ je voće, al’ je sir?

Da je voće, već bi se pokvarilo,

Sir bi se već ubuđao.

Nit’ je voce, nit’ je sir,

Nego metodologija za obračun minimalne potrošačke korpe.”

.

Kako divan početak kraja prvog kvartala 2018. godine! Iznenađsenjima nikad kraja; taman kad smo pomislili da je j***** u zdrav mozak dostiglo maksimum (povećanje pdv-a, struje, goriva, cigareta i svega ostalog), vajni Monstat nam pokaza da su ipak bili primorani da popiju još jednu Viagru ili Cialis što znači da će nastaviti da nas tešu na suvo. I to ni manje ni više nego – potročaškom korpom!

Izvjesna N.Đ.potpisala je saopštenje broj 27 i to tačno 27. februara tekuće godine, nimalo sumnjivog naziva “Minimalna potrošačka korpa u Crnoj Gori Januar 2018. godine”.  Dobro, nije ni prvo ni poslednje dosadno Saopštenje pod rednim brojem 27, pa zamalo preskočismo čitanje. Ipak, perifernim vidom zakačismo da su “izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 256,1 eura”. Oh, konačno su priznali, pomislismo! Konačno su rekli da je jednoj osobi treba makar 256 eura mjesečno da se prehrani. Eureka!

Kako to kroz istoriju obično biva, uvijek postoji caka u Saopštenju 27! Ovih 256 eura se odnosi na četvoročlanu porodicu. Da, da, 256 eura za 4 osobe. Mjesecno. Pedatnom računskom operacijom koju zovu dijeljenjem dobismo da jedna osoba mjesečno u Cnoj Gori na ishranu potroši 64 eura mjesečno ili 2,13 eura dnevno. Da ne budemo baš toliko negativni, u februaru taj iznos raste za nevjerovatnih  7% i iznosi 2,28 eura (jer februar ima 28 dana, pa iznos od 64 eura dijelimo sa 28 a ne sa 30).

Koristeći vještačku inteligenciju u vidu kreiranja mnogo teške excell tabele, prikazaše nam po kategorijama kako to izgleda! 

Nemamo zaista živaca da se bavimo analizom ovih preciznih podataka jer ovo predstavlja kulminaciju potcjenjivanja iole razumnog čovjeka.

Pažnju nam ovog puta odvlači dokument na osnovu kojeg su gore navedeni podaci dobijeni – “METODOLOGIJA – Minimalna potrošačka korpa – Revizija”. Nakon trosatnog isčitavanja pomenute Biblije za obračun potrošačke korpe, naiđosmo na jednu vrlo zanimljivu rečenicu: “Izbor referentne populacije za utvrđivanje minimalne korpe hrane mora približno odgovarati populaciji domaćinstava blizu linije siromaštva i na taj način odražavati potrošnju hrane koja je bliža liniji siromaštva (minimalnu korpu hrane koja nije ni previše siromašna ni prebogata).Korpa hrane za ovu grupu ima za cilj da obuhvati potrošnju hrane stanovništva sa nižim prihodima, odnosno čija je potrošnja ispod prosjeka.” Dakle, ovi su priznali da se potrošačka korpa računa za kategorije stanovništva koje je – siromašno? Samim tim su priznali da je Crna Gora država siromašnih građana jer čak 9% stanovnika (54.000)  ima primanja manja od magičnih 186,45 eura (granica za liniju siromaštva). O ostalim kategorijama koje su blago iznad linije siromaštva u narednom pasusu.

Pokušali su da u rečenicama koje slijede objasne što su htjeli da kažu: “Referentna populacija nove revidirane potrošačke korpe odnosi se se na drugi, treći i četvrti decil populacije. Decili predstavljaju jednu desetinu populacije, gdje su domaćinstva rangirana u grupe prema visini potrošnje po glavi stanovnika, pri čemu svaka grupa sadrži isti broj domaćinstava. Tako, prvi decil predstavlja 10 procenata najsiromašnijeg stanovništva, dok deseti decil predstavlja 10 procenata najbogatijeg stanovništva.” Zaključak – minimalna potrošačka korpa se obračunava za stanovništvo koje NE obuhvata 10 do 40% UKUPNOG broja stanovnika Crne Gore, već za stanovništvo koje spada od 10 do 40% KATEGORISANIH prema mjesečnim primanjima. Dakle, minimalna potrošačka korpa se odnosi na najmanje 70% stanovnika Crne Gore! Dodamo li tome da je u Crnoj Gori visoka stopa nezaposlenosti a posebno među mladima, da je prosječna penzija 284 eura, da oko 50% zaposlenih prima plate od 250 eura, da su socijalna primanja minorna, i tako dalje i tako dalje, dobijamo pravu sliku crnogorskog društva. Đe su krediti, đe je kafa, đe je odmor, đe su cigari, đe su izlasci, đe su donje gaće, čarape i trik majice, đe su lizalice …

Da li je po četvrtku ovo bio napad iskrenosti ekipe iz Monstata ili konzumiranje nekih zelenkastih  artikala koji ne spadaju u potrošačku korpu – ne znamo. Ono što znamo je da bi trebalo makar da se zamisle nad Saopštenjem broj 27 ali i da pokušaju preživjeti sa 2,13 eura dnevno, snime Dnevnicu na tu temu i javno pokažu da se ipak može živjeti od dojča i po do dva dnevno.