10%

Vjerovatno vam je prva asocijacija na današnji naslov “ugrađivanje” iliti omiljenja disciplina tranzicionih pobjednika koju naravno vježbaju nad tranzicionim gubitnicima. Ipak, tema je malo  komplikovanija od kupi-ugradi se 10%-prodaj šeme; zaista ima značajnog uticaja na našu turističku privredu.

Prema podacima, Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC), Crna Gora zauzima prvo mjesto među 184 zemlje u kojima je turizam strateška privredna grana, prema prognoziranoj stopi rasta turizma u 2014. godini. Prema istom izvještaju, direktni i indirektni doprinos turizma i putovanja bruto domaćem proizvodu (BDP) Crne Gore iznosio je 714,2 miliona evra, ili 20 odsto BDP-a u prošloj godini. Za ovu godinu, prognozira se rast prihoda od 13,2 odsto, kao i rast od 8,8 odsto prosječno godišnje u narednih 10 godina, što će činiti 37,2 odsto BDP-a u 2024. godini.

Sve ovo je super; analize su zasnovane na istorijskim podacima, predviđanja na osnovu planiranih ulaganja. Samo jednu malecnu stvar nisu uzeli u obzir. Rusija je anektirala Krim čime je izazvala najoštriju ekonomsku reakciju Zapada još od vremena Hladnog rata. Ruska rublja je izgubila 10% svoje vrijednosti usljed povlačenja investitora sa ruskom tržišta, špekulacija na berzi ali snaćnog pritiska Vlada Zapadnih sila na komapnije koje posluju na ruskom tržištu.

Kakve to veze ima sa našom turističkom privredom? Krenimo redom. Elem, poznata je činjenica da je Crna Gora postala omiljena turistička destinacija za ruske turiste koji u značajnoj mjeri pune  naše hotelske kapacitete. Dodamo li tome snažnu vanspansionsku potrošnju, eto velikog razloga za postavljanje pitanja o realno planiranim prihodima od turizma za 2014. godinu.

Kako slabljenje rublje utiče na ruske turiste koji planiraju odmor u našoj zemlji? Kada valuta u kojoj primate platu oslabi u odnosu na valutu koja važi u zemlji u koju idete na odmor, automatski znači da raspolažete manjim fondom sredstava za potrošnju. Dakle, ako je ruska rublja oslabila 10% u odnosu na euro, to znači da će u Crnu Goru doći manje ruskih turista, kao i to da će turisti koji dođu manje da troše jer imaju manje novca na raspolaganju.

Ovo je samo jedan od primjera kako je današnji svijet ekonomski povezan i kako je teško predvidjeti dugoročne trendove u bilo kojoj grani privrede.

Da ovog puta ostanemo na ekonomskim temama i ne ulazimo u činjenicu da se Crna Gora pridružila Evropskoj Uniji u sprovođenju zajedničke ino politike prema Rusiji koja podrazumijeva određene mjere koje mogu škoditi nacionalnim turističkim interesima Crne Gore.

Uostalom, sezona je blizu, vidjećemo uskoro kakvu je ekonomsku politiku vodila Crna Gora po pitanju turističke privrede. U međuvremenu, čekamo Zarka Radulovića da se oglasi.