Maglovito uzbudjenje budzetske vizuelizacije

Današnji tekst počinjemo pitanjem: šta je to što ima sljedeće karakteristike: odlična ideja, sjajna vizuelna realizacija, dosadno perfektni podaci, iritantno nedostajuća suština?

Je li to ptica? Je li to avion?  Ne, to je – vizualizacija budžeta Crne Gore za 2014. godinu.

Početkom ove godine, ekipa iz Ministarstva finansija Crne Gore je napravila veb sajt na kome je prikazan budžet Crne Gore, vizelno skockan. Osnova funkcija sajta, kako su napisali je sljedeća: “da bi se građani mogli kvalitetno uključiti u proces konsultacija prilikom njegove izrade i usvajanja”. Stvarno su to napisali, vjerujte.

Mi ćemo se u ovom tekstu nesvojstveno ozbiljno pozabaviti određenim podacima sa ovog sajta. Vjerujemo da ćete se, nakon čitanja ovog teksta, zaista uključiti u proces konsultacija.

Rashodi = socijala + kamate

Crna Gora troši nevjerovatnih 29% na bruto zarade i doprinose za zaposlene u državnih organima, dok transferi za socijalnu zaštitu iznose čak 37% rashoda budžeta. Dodamo li tome 8% koliko iznose transeri institucijama, pojednincima, NVO i javnom sektoru, ispada da Crna Gora na plate,  transfere, penzije i socijalna davanja izdvaja 995,7 mil EUR što iznosi čak 74% budžeta. Mjesta za razvojnu komponentu jednostavno – nema.

Na ime kamata, Crna Gora plaća čak 5,5% od ukupnog budžeta (73,5 mil EUR), sa daljom tendencijom rasta obzirom da će kamate u ovoj godini biti na rekordno niskom nivou, nakon čega se očekuje njihov rast.

Prihodi i (ne)namjerno zamagljivanje činjenica 

Kako smo gledali vizualizaciju prihoda, naše analitičke sposobnosti i periferni vid u kombinaciji sa šestim čulom su došli do izražaja.

Navedeno je da je u 2013. godini naplaćeno 73,3 miliona EUR poreza više od plana, što u prevedenom značenju govori da su prihodi od naplate poreza za 2013. godinu bili loše planirani ili podcijenjeni. Crvenom bojom se poentira da je naplaćeno 114,1 mil EUR više nego u 2012. godini, što dodatno govori da su prihodi od poreza loše planirani ili pocijenjeni.

Kako bi dodatno pojasnili situaciju oko poreza, ukazujemo na činjnicu da se na sajtu pokušava opravdati činjenica da je poreski dug za 10 godina narastao na 330 mil EUR. Dat je podatak da je za tih 10 godina naplaćeno 7,77 milijardi EUR poreza. Za građane neupućene u materiju, sasvim ubjedljiv argument da je poreska disciplina za proteklih 10 godina bila na zavidnom nivou. Kako onda objasniti činjenicu da je samo u 2013. godini naplaćeno već pomenutih 114,1 miliona EUR više nego u 2012. godini? To znači da su tek u 2013. godini iskorišćeni dodatni mehanizmi za naplatu poreza i ostalih prihoda! Ako pomnožimo cifru više naplaćenog poreza i ostalih prihoda u 2013. godini koja iznosi 114,1 milion EUR sa 10 godina, dobijamo 1,14 milijarde EUR nenaplaćenih poreza i ostalih prihoda za 10 godina, što je gotovo jednako godišnjem crnogorskom budžetu. 

Dalje se konstatuje da je poreski dug u 2013. godini smanjen za 25 miliona EUR. Zanimljiv bi bio podatak koliko je od tih 25 miliona stvarno i naplaćeno kroz likvidna sredstva, jer su kompanije imale zakonsku mogućnost da smanje poreski dug davanjem nekretnina u zamjenu sa smanjenje poreskog duga. Većina od navedenih 25 miliona EUR je upravo tako naplaćena.

Na samom kraju, naročito se ističe brojka od 0,6% a koja se odnosi na pretpostavku da bi deficit crnogorskog budžeta bio 0,6% ako se izuzme plaćanje garancija. Kako je u pitanju igra sa brojkama koje se (ne)vješto prikazuju, predlažemo da autori sajta predstave i podatak koliki bi bio suficit budžeta (višak prihoda u odnosu na rashode) da se recimo, nisu isplatile plate i penzije za 2013. godnu. Prema našim analizama, suficit bi u tom slučaju  iznosio oko 800 mil EUR ili 25% bruto društvenog proizvoda, što bi trebalo predstaviti javnosti kao znak uspješnog oporavka naše ekonomije. Ubili bi dvije muve jednim udarcem: smanjili bi državni dug za čak 800 miliona EUR dok bi zaposleni masovno davali otkaze u državnoj upravi, čime bi se smanjili izdaci za plate u godinama koje dolaze.

Za sam kraj, državni dug Crne Gore je 2007. godine iznosio je 26,8 % bruto društvenog proizvoda, dok je je 2013. godine iznosio 54,5%, što predstavlja rast od 100%. Jedini sličan skok je imala Vučićeva SNS na upravo završenim izborima u Srbiji.

Uštinite se, ne sanjate; Kiki Lesendrić još uvijek pjeva, masa ga horski prati i uzbuđeno vrišti uzdignutih ruka. A bisa nema pa – nema.