Kamatni obracun kod O.K. korala

Marta 2014. godine objavljeno je da ukupan obim duga u svijetu iznosi preko 100 hiljada milijardi dolara (100.000.000.000.000 dolara).

Stotinu godina i par mjeseci ranije, tačnije januara 1914. godine, Henri Ford, osnivač kompanije Ford Motors, uradio je nešto nezamislivo za tadašnje prilike: istovremeno skraćujući radno vrijeme sa 9 na 8 sati, radnicima je povećao dnevnicu sa 2,34 na 5 dolara.

Kakve veze imaju ove dvije činjenice? Ama baš nikakve! Međutim, naizgled nepovezane slobodnoradikalske informacije su nam dale ideju da započnemo ni manje ni više nego – kamatašku revoluciju! Žvižduckanjem Šobićeve minijature, osjetismo potrebu da podijelimo sa vama teške martovske misli. Svjesni činjenice da nam ni Don Kihot neće pomoći zbog slabog maestrala, dozvolite da vam malo približimo našu ideju.

Reforma metodologije obračuna kamate

Analogno Koperniku, naša mala nenasilna revolucija će se zvati “Revolucija kamatnih sfera” –  šifrovani naziv tihe pandemije koju planiramo propagirati uz nesebičnu podršku gajbe Red Bull-a! Da, dobro zaključujete (iako niste imali nikakve argumente) – želimo da pokrenemo renomirane svjetske ekonomiste, čuvene revizore i prijatelje bankare da promijene, nij manje ni više nego – metod obračuna kamate. “Ovi su – ludi”, čitamo vaše misli. Kao prilog toj tvrdnji,  odlučili smo malo da razradimo ovaj suludi prijedlog.

Počnimo od prostih matematičkih obrazaca: znate da jedan mjesec ima 720 sati (30 dana pomnoženo sa 24 sata). Od tih 720 sati, čovjek koji je zaposlen provodi 176 sati na poslu (8 sati pomnoženo sa 22 radna dana, prosječno) ili 24,4% od ukupnog broja sati u mjesecu. Za potrebe matematike, zaokružićemo na 25% ili četvrtinu od ukupnog broja sati u toku jednog mjeseca. Dakle, četvrtinu našeg vremena provedemo radeći.

Po postojećim pravilima, kamata se obračunava tako što se na osnovicu kredita obračunava iznos mjesečne kamate koja je definisana ugovorom. Dakle, bez obzira na sve, kamata se obračunava na isti način (ne mislimo na visinu kamatne stope, već na metod obračuna). Ovo znači da je metod obračuna isti za fizička lica koja rade 8 sati dnevno i za pravna lica koja rade i do 16 sati dnevno, koja generišu dva puta veći prihod.

Prema postojećem metodu, banke upošljavaju kapital 24 sata dnevno (ka’ dragstor), a vi otplaćujete tako upošljeni kapital radeći svega 6 sati dnevno! Kad uzmete kredit, plaćate kamatu kao da radite svih 720 sata, jer je postojeći metod obračuna takav. I kad gulite krompir, popravljate veš mašinu, psujete fudbalere, vičete na okolinu, dižete tegove ili jednostavno ne radite ništa –  vi plaćate kamatu! Stambeni kredit otplaćujete 24 sata dnevno, a prosječno dnevno radite samo 6 sati! Kakva emotivna i finansijska neusklađenost.

Naš revolucionarni prijedlog metoda obračuna kamate je sljedeći: Obzirom da banke daju kredite isključivo licima koja su u radnom odnosu (ili koriste penzije na osnovu minulog rada), kamata na odobrene kredite treba da se obračunava samo za vrijeme koje ta lica provedu radeći. Dakle, plaćanje kamate treba vezati direktno za vrijeme koje radite, koje zaista doprinosi vraćanju kredita,  a ne za ukupno vrijeme, kao što je to sada slučaj!

U praksi, to znači sljedeće: ako vam je mjesečna kamata na kredit 100 EUR, po našem metodu obračuna kamate, treba da plaćate 25 EUR (naravno, pod uslovom da radite 8 sati; ako radite recimo 16 sati, platićete kamatu 50 EUR, ali ćete u tom slučaju zaraditi više).

Potpuno svjesni da pucamo u prazno, pomognite nam da dunemo u vjetrenjače autsajdera Sanča Panse; ko zna, možda Don Kihot shvati da je u zabuni i konačno napuni pluća helijumom.

A ako primijenimo ovakav obračun na 100 hiljada milijardi dolara duga sa početka teksta, manje ćemo plaćati kamate u iznosu od … Napravite računicu sami 🙂