Aktiva – Case study Telekom

Nakon završene analize bilansa uspjeha, na red dolazi analiza Telekomovog bilansa stanja. Za neekonomiste, bilans stanja je izvještaj koji sa jedne strane prikazuje imovinu preduzeća (aktiva), dok s druge strane prikazuje obaveze preduzeća  (pasiva, koja se sastoji iz obaveza i kapitala kompanije). Aktiva  i pasiva uvijek moraju biti jednake.

Aktiva Telekoma ukupno iznosi 200,7 miliona eura i sastoji se iz stalne (117,7 miliona eura) i obrtne imovine (82,9 miliona eura).

Stalna imovina (osnovna sredstva)

Kako definišemo stalnu imovinu? Stalna imovina predstavlja svu onu imovinu koja u proces proizvodnje jednog preduzeća ulazi svojom cjelokupnom vrijednošću, ali se pri jednom poslovnom ciklusu ne potroši u cjelosti već se njena vrijednost postepeno smanjuje (amortizuje) i do kraja proizvodnog ciklusa zadržava svoj prvobitni oblik.

Kao što smo napisali, stalna imovina Telekoma u 2012. godini iznosi 117,7 miliona eura i manja je  za 13,6% u odnosu na 2010. godinu. Ovo znači da se Telekomova stalna imovina amortizuje (smanjuje) bržim tempom nego što Telekom ulaže u nova osnovna sredstva. Ovakav trend možemo očekivati i u narednom periodu, imajući u vidu da je Telekom završio značajnu investicionu fazu u 2012.  godini.

Stalna imovina se sastoji iz nekretnina i opreme (96,1 mil eura), nematerijalnih ulaganja (14,9 mil eura) i dugoročnih kredita i potraživanja (6,7 miliona eura).

Nekretnine i oprema

Kako se raspoređuje 96,1 miliona eura po poslovnim segmentima? 76,1 miliona otpada za fiksnu telefoniju, dok 20 miliona eura pripada mobilnoj telefoniji. Ovoj informaciji možemo dodati da je Telekom u 2012. godini investirao 14,5 miliona eura koja su raspoređena na sljedeći način: 9,2 miliona eura u fiksnu i 5,3 miliona eura u mobilnu telefoniju. Sve ovo govori u prilog činjenici iz prethodnih postova o velikom značaju mobilne telefonije za buduće poslovanje Telekoma.

Pored ove podjele, možemo izvršiti podjelu na zemljište (2,9 miliona eura), građevinske objekte (53,8 miliona eura), opremu (36,9), kao i na nekretnine i opremu u pripremi (2,4 miliona eura).

Zanimljivo je da su, nekrenine i oprema su smanjene za 17,7 miliona eura, odnosno 15,5%, U odnosu na 2010. godinu. Da pravilno povežemo bilans stanja, tok gotovine i bilans uspjeha – ovo znači da Telekom na osnovu nekrentina i opreme koji se smanjuju (amortizuju) generiše veći prihod iz poslovne djelatnosti čime povećava profitabilnost i povraćaj na osnovna sredstva. Takođe, obzirom na to da je u 2011. godini značajna stavka osnovnih sredstva bile nekretnine i opreme u pripremi, može se konstatovati da je se Telekom u 2011. godini pripremao za nastavak ulaganja u osnovna sredstva od kojih očekuje dodatne prihode u budućnosti.

Nematerijalna ulaganja

Sastoji se iz licenci (9,2 miliona eura), softvera (4,2 milona eura), interno razvijenih softvera (0,27 miliona eura), nematerijalnih ulaganja (0,188 miliona eura) i gudvila (0,94 miliona eura).

Najveća stavka su licence i one se odnose na licence koje su odobrene Telekomu od strane Agencije za telekomunikcaije i poštansku djelatnost i to za: fiksnu telefoniju, mobilnu telefoniju, internet mrežu.

Na softvere se izdvaja ukupno 4,47 miliona eura. Navedena stavka Telekomovog bilansa stanja je jako zanimljiva iz sljedećeg razloga – korišćenje lokalnih kadrovskih potencijala u domenu izrade softvera. Ako pogledamo iznose koji se izdvajaju za softvere, doći ćemo do zaključka da Telekom za interno razvijene softvere izdvaja svega 6% od ukupnih davanja za softver, dok za eksterne softvere izdvaja čak 94% od ukupnih izdvajanja za softver. Ovo znači da se Telekomovi zaposleni koji se bavi programiranjem ne koristi u dovoljnoj mjeri. Naravno, ovdje možemo koristiti i argument da su ti zaposleni nedovoljno obučeni da radi na razvijanju naprednih softverskih rješenja.

Dugoročni krediti i potraživanja

Telekom je jedna od kompanija koja zaposlenima odobrava dugoročne stambene kredite. Stanje kredita koje je Telekom odobrio bivšim i sadašnjim zaposlenima iznosi 2,18 miliona eura odnosno 1,86 miliona eura; ukupno 4,4 miliona eura. Gledajuće ove podatke, moglo se desiti da zaposleni Telekoma uzme stambeni kredit, napusti kompaniju i uzme otpremninu.

Evo jednog zanimljivog podatka o dugoročnim potraživanjima. Naime, prije 10 godina, tačnije 10.12.2004 godine, Vlada Crne Gore i Telekom Crne Gore potpisali su Ugovor o prenosu udjela Telekoma u Radio difuznom centru d.o.o. na iznos od 5,9 miliona eura, čime je RDC postao vlasništvo države. Shodno Ugovoru, po isteku grejs perioda od 18 mjeseci od potpisa ugovora, a do isteka druge godine od dana zaključenja Ugovora, Vlada Crne Gore je dužna da isplati Telekomu iznos od EUR 300.000 u jednakim mjesečnim ratama i to svakog prvog u mjesecu za nastupajući mjesec. U trećoj i četvrtoj godini otplate Vlada Crne Gore se obavezuje da plati Telekomu godišnje iznose od EUR 600.000 u jednakim mjesečnim ratama i to svakog prvog dana u mjesecu za nastupajući mjesec. Vlada crne Gore će konačno u 2013.  godini otplatiti ovaj dug prema Telekomu.

Dugoročna potraživanja od kupaca u iznosu od 0,75 miliona eura se odnose na potraživanja od prodaje opreme kupcima na period od 24 mjeseca.

Ko bi rekao da se ovoliko zanimljih činjenica može iznijeti samo na osnovu osnovnih sredstava Telekoma?

U narednom postu pišemo o upravljanju obrtnim kapitalom Telekoma (potraživanja od kupaca, obaveze prema dobavljačima, zalihe).