AAA = I

Postalo je pomalo dosadno, zar ne? Sa svih strana nas bombarduju uvjeravanjima da nije bilo alternative izgradnji auto puta. U okeanu prejakih izjava, potonja izjava visokorangiranog političara ipak je bila za Riplija. Ako niste čuli/pročitali prije nekoliko dana, čovjek je ‘ladno verbalno izšamarao proceduru trošenja tričavih 800 miliona eura (osamstotinamiliona eura) na sljedeći način: ”Ako me pitate šta je alternativa, da opet iscuri 800 miliona kroz neki kanal tipa plaže, nečeg drugog ili da rizikujemo pa da ostane put, pa ako i nešto iscuri”. Ka’ da na p’jacu ide, pa mu iz cegera nešto ispada.

Elem, koliko se mi razumijemo u pravo, lik je lagano najavio da će iz ovog projekta nešto da iscuri, pri tome misleći na novac poreskih obveznika?! Nonšalantno, nekako naopako šmekerski, najavljena je korupcija u vidu curenja nepar miliončića od ukupnih 800 miliona eura. I – niko ništa.

Osim nas.

.

.

Ako ste mislili da ćemo pisati o korupciji – varate se; to je ipak posao za nekog drugog. Ono što nas zabrinjava je način razmišljanja ljudi koji vode ovu zemlju. Naime, u gore navedenom citatu gospodin političar, vjerovatno u nedostatku ideja iz ekonomsko-političkog arsenala, iskoristio je analogiju kada je govorio o tome đe ćemo potrošiti 800 miliona eurića. Bolje da iscuri pa da malo ostane, nego da ne ostane ništa. Nevjerovatno rezonovanje.

Naravno, ne bi trebalo da nas čudi ovakav način razmišljanja. Navikli smo da se decenijama, nekako po inerciji, upoređujemo sa nekima koji su gori od nas ili pak za nijansu ( sive) bolji. Tu smo đe smo; ćuti, trpi, ne talasaj.  Da nam ne bude gore. Da li baš moramo da razmišljamo tako površinski, inertno, u lošim analogijama? I to u vezi sa projektom koji nosi najveće zaduženje u našoj istoriji? Naravno da (ne) moramo.

Kako bi vam pomogli da drugačije (ne) rezonujete, moramo se vratiti u istoriju. Naši divni preci, poznatiji kao Platon i Aristotel, koji su živjeli prije nekoliko hiljada godina, imali su nekako drugačiji pristup rezonovanju. Vjerovatno u odsustvu pametnih telefona, vaj faja i GoPro kamera, smislili su nešto što su nazvali Prvi princip (nije Gavrilo). Ukratko i uprošćeno, Prvi princip potencira da stvari razložite do prostih činilaca odakle počinjete da gradite zaključke o toj stvari. Na taj način, tu istu stvar mnogo bolje razumijete zbog čega možete donijeti  zaključke koji bi vam promakli da ste koristili princip analogije.

U nedostatku suštinskog razumijevanja crnogorskih viših ciljeva tipa crkva, jezik, identitet, NATO, regionalna stabilnost, mir u svijetu ili odabir boje kravate na sivom odijelu, ubacismo mozak u ekonomski rikverc pa se zapitasmo – što je država mogla da uradi sa 1,94 milijarde eura koje su namijenjene izgradnji auto puta?

Lametiranjem nad brojnim logičkim antagonizmima projekta vijeka, kao svijetlo na početku tunela  koji još nije izbušen (idemo u rikverc, ne zaboravite), pojavila se jedna riječ koja objašnjava i rješava (hvala Neši Galiji za ovu krilaticu).

Ta riječ počinje sa slovom I. Isus? Ne. Impresionizam? Ni to. Integracije? Ma kakvi.

.

.

Industrijalizacija? Tačno.

Potpuno besplatno Vladi Crne Gore dajemo prijedlog kako su mogli da iskoriste 1,94 milijardi eura koje su namijenjene za izgradnju auto puta (da ne pominjemo ođe valutni rizik oko aranžmana ugovorenog u dolarima).

Najprostijom matematikom: za 1,94 milijardi eura su mogle biti otvorene tačno 194 fabrike ako se u svaku uloži po 10 miliona eura ili 398 fabrika u koju bi se uložilo po 5 miliona eura.

Potpuno  smo svjesni da su sljedeći primjeri oko efekata zasnovani na jednostavnim matematikama i da je životna realnost prilično složenija. Ipak, želimo da vam približimo šta bi industrijalizacija značila sa stanovišta smanjenja stope nezaposlenosti. Ako prosječna cijena puštanja u rad jedne fabrike iznosi 5 miliona eura (već smo rekli da to znači otvaranje tričavih 398 fabrika), koliko bi se ljudi zaposlilo u njima? Prema nekim grubim računicama, radi se o najmanje 10.000 novih radnih mjesta.

.

.

Što bi trebalo da se uradi kako bi se koncept industrijalizacije Crne Gore sproveo u praksi? Redosljed koraka je sljedeći, konkretno i precizno:

1. uraditi analizu strukture uvoza u poslednjih 5 godina, obzirom da se preko 50% privredne aktivnosti odvija u sektoru trgovine;

2. Definisati listu proizvoda koji se najviše troše a koji se mogu proizvoditi u Crnoj Gori;

3. Početi pregovore sa najvećim uvoznicima i trgovcima oko uključivanja crnogorskih proizvoda u njihovu ponudu;

4. Donijeti zakonska rješenja da se u roku od 3 godine 50% proizvoda iz tačke 2 nađu u ponudi trgovina u Crnoj Gori;

5. Optimizovati veličinu fabrika za pokrivanje potreba crnogorskog tržišta i izvoz u zemlje iz okruženja;

6. Odobriti investicione kredite za izgradnju fabrika i pokretanje proizvodnje sa dugim rokom otplate i adekvatnim grejs periodom;

7. Angažovati lokalnu pamet da bude uključena u realizaciju svake investcije u svakom mogućem segmentu;

8. Uvesti poreske olakšice u vremenskom okviru od najmanje 5 godina za investiciju;

9. angažovati međunarodne revizorske kuće za reviziju izvještaja o investiciju, kako ne bi bilo “curenja” novca.

.

Efekti industrijalizacije za Crnu Goru bili bi višestruki:

1. smanjenje stopa nezaposlenosti,

2. maksimalna iskorišćenost lokalne pameti,

3. zaustavljanje odliva mozgova,

4. ravnomjeran regionalni razvoj,

5. snaženje srednje klase,

6. smanjenje trgovinskog deficita,

7. jačanje industrijske proizvodnje,

8. stvaranje pretpostavki za buduće jačanje izvoza,

9. možemo ovako do sjutra, zar ne?

.

Naravno, možemo dorađivati priču o industrijalizaciji; ono što nam je cilj da shvatite da postoji alternativa nametnutom rješenju izgradnje auto puta. I da proces industrijalizacije nije nimalo lak; naprotiv, mnogo je teži od projekta auto puta.

 .

To je, dame i gospodo, praktična implementacija Prvog principa na makro nivou u crnogorskoj ekonomskoj realnosti. Možda se nećete složiti sa nama u ovoj priči, ali smo makar pokušali da damo alternativu inertnom načinu razmišljanja donosioca odluka koji oblikuju našu ekonomsku budućnost.

Ako imate prijedloge ili razmišljanja na ovu temu, slobodno pustite mašti na volju; otvoreni smo za sugestije.

p.s. Alternativa Asfaltnoj Aždaji = Industrijalizacija, ako je kome stalo do tumačenja naslova ovog teksta.

p.p.s. Pripremamo nastavak ove priče za sljedeći post.