Monthly Archives :

July 2019

Ultimativna razvojna greškica

Milos2

Preambula: puštanje u saobraćaj prioritente dionice autoputa neće imati nikakav uticaj na rast crnogorskog BDP-a; naprotiv, rast BDP-a će biti manji u godini kada prioritetna dionica autoputa bude u funkciji cijele godine.

.

Sigurno ste se naslušali monumentalnih ljepuškastih rečenica o neophodnosti razvoja putne infrastrukture, mitskih neumornih ponavljanja da će sve biti sjajno-bajno samo da izgradimo prioritetnu dionicu autoputa, kako će sjever kul-moćno ubrzano da se preobrazi i eto sasvim kao visibaba procvjeta prije proljeća, kako će super-brzo da se zaustavi iseljavanje sa dinamično napaćenog sjevera, kako će munjevito da se promijeni ekonomska slika Najbrže Rastućeg Naježenog Tigra,  kako se uložilo milijardu eura u dramatično neproduktivnu asfaltnu-betonsku konstrukciju, kako će naša brda-tvrda da omekšaju samo da izgradimo prioritetnu dionicu, kako će ovo, kako će ono…

Uprkos svim ovim spornom-jedinstvenim fantazmogorijama, mi sasvim odgovorno tvrdimo da puštanje u saobraćaj prioritetne dionice autoputa NEĆE IMATI POZITIVAN POZITIVAN UTICAJ NA RAST CRNOGORSKOG BDP-a; ZAPRAVO, RAST BDP-A ĆE U 2021. GODINI ĆE BITI MANJI OD RASTA BDP-A U 2019. GODINI I ČAK DVOSTRUKO MANJI OD RASTA BDP-A U 2018. GODINI!

.

Toliko smo sigurni u ovo što tvrdimo da ćemo, ukoliko se pokaže suprotno, zavazda zavrnuti  vodne ventile u kancelarijskoj tuš kabini, što implicira da se u dogledno vrijeme nećemo kupati niti prati rujne kose (šalimo se, ne brinite; ipak moramo malo da dramatizujemo priču).

.

.

Kako možemo biti sigurni u ovu, priznajte pomalo suludu, tvrdnju a koja za sobom nosi trajne posljedice u vidu vječnog gašenja providnog napitka koji život znači? Kako je moguće da prkosimo logici Vlade, koja je vrhovni autoritet u ekonomskoj politici Najbrže Rastućeg Naježenog Tigra? Pa lijepo – po starom dobrom običaju i omiljenoj olimpijskoj disciplini, čitamo zvanična dokumenta – te iste Vlade.

.

.

Naime, u dokumentu epskog naziva, skoro pa pisanog u slow-motion božur-desetercu, “Program ekonomskih reformi za period 2019‐2021. godine” iz januara 2019. godine, rast BDP-a u 2021. godini (da budemo precizni – to je godina nakon puštanja prioritetne dionice autoputa u saobraćaj) će iznositi svega 2,4%, što je zapravo 0,5% manje od rasta koji je projektovan u istom dokumentu za 2019. Godinu ili čak dva puta niži nego u 2018. Godini, kada je iznosio 4,8%.

Dodatno na ovu tvrdnju, u pomenutom dokumentu imamo i scenario nižeg rasta BDP-a koji u 2021. godini iznosi budalasto-niskih 1,9%. Spavaš li mirno, Stopo Rasta DžiDiPi-ja?

.

.

Napomena autora: Prije nego pročitate sljedeći pasus, upozoravamo one ljude koji imaju vrtoglavicu i pate od hronične uplale kapaka – naredna rečenica može biti kobna po Vaša nepca.

Dakle, kada smo se kao društvo  zadužili za autoput koji će da nas košta kao Svetog Petra kajgana sa 5 jaja i prazilukom, kada smo se naslušali o tome da ćemo postati ekonomski mjau-mjau Naježeni Tigar zbog zaduženja za taj isti autoput, ista Vlada piše da  – NEMA rasta BDP-a kada se počne koristiti taj isti autoput zbog kojeg smo se masu-para zadužili i koji je trebao da doprinese, pazite sad, rastu BDP-a. Ko se nije izgubio u ovom začaranom kružnom misticizmu, taj ne voli Crnu Goru.

Mi zaista živimo u jednom jedinstveno-nestvarnom bljesku vremena; molimo nadležne mitove i legendice da ova suva ekonomska vorteks genijalnost vječno traje sve dok neko malo od šponde ne pomazi Najbrže Rastućeg Naježenog Tigra i to sred repa, da se malo brecne.

Mjau – mjau, woof – woof.

(Re)procjena

Milos2

.

Tačno 11.337.654 eura. Toliko iznosi negativni efekat (gubitak) procjene imovine – nepokretnosti, opreme, alata I inventara, nematerijalne imovine i vazduhoplova na dan 31.12.2017 godine.

Pitate se za koju firmu? Montenegro airlines, naravno.

.

.

Naime, prema revizorskom izvještaju za 2018. godinu, menadžment kompanije je angažovao nezavisnog procjenjivača (renomiranu kompaniju Ernst & Young Montenegro) koji je napravio novu procjenu imovine nacionalnog avio prevoznika na dan 31.12.2017 godine, dostavio je odboru direktora kompanije koji je istu usvojio i prihvatio (odluka broj 1785 od 01.04.2019 godine).

.

.

Između ostalog, procjenjivač je pregledao osnovna sredstava nacionalnog avio prevoznika i umanjio ih za čak 9,2 miliona eura, sa 31,3 na 22,5 miliona eura. Preciznije, umanjena je vrijednost opreme za 8.774.630 eura kao i građevinskih objekata za 469.854 eura; umanjena je vrijednost osnovnih sredstava za čak oko 30%. Na taj način, gubitak Montenegro airlines-a u 2017. godini je uvećan sa 4,6 miliona eura na ogromnih 15,9 miliona eura.

.

.

Ovaj ogroman iznos gubitka je knjižen na osnovu međunarodnog računovodstvenog standarda broj 8, koji “izričito zahtijeva da se materijalne (značajne) greške koje se otkriju tek nakon objavljivanja finansijskih izvještaja”.

Bilo bi dobro da odbor direktora Montenegro airlinesa, umjesto što zatrpava javni prostor infomacijama o “najboljem rezultatu poslovanja” iako zapravo redovno ostvaruju gubitak u poslovanju, objavi ovu procjenu, kako bi znali o kojim tačno greškama se radi, kao i koja je to oprema precijenjena za preko 8 miliona eura.

Valjalo bi da to saznamo obzirom na veličinu greške (11,3 miliona eura) kao i na činjenicu da ovu kompaniju uredno decenijama unazad finansiraju svi građani naše države Crne Gore, a poslednjih godina, prema priznanju nadležnih institucija, i potpuno nezakonito.

Jasno je što se sprema za Montenegro airlines; kome nije jasno, neka pročita knjigu “Pipi duga čarapa”, tamo se kriju svi naši odgovori.

p.s. slučajno ili ne, selotejp kompanija E3 pružala je konsultantske usluge i Montenegro airlinesu. Možda se u tom zecu izležava grm i kulira dok pije Mojito na naš i vaš račun. 

Teletabis turistička analiza

Milos2

Poslije totalnog fijaska sa netačnim izvještajem o gledanosti RTCG (kad su morali da vrnu pare), katastrofe sa konsultantskim učešćem u devastaciji Tare (potvrdio UNESCO) i umobolno pogrešnog obračuna vezano za klimatske promjene, mislili smo da ljudi iz E3 znaju makar da saberu par brojeva, jer im se neobično uredno i konstatno plaćaju sasvim solidne fakture od naših i vaših para.

Prilezi vraže – selotejp E3 konsultanti su u 2016. godini dobili ugovor za istraživanje turista (Guest survey) za 2017. godinu koji im je povjeren na, vjerovali ili ne, tenderu koji je raspisan od strane NTO. Naravno, kako to biva kad Tinki Vinki iliti E3 uzme nešto da radi – napravili su greške kuranskih (može I biblijskih, svejedno je baš) razmjera.

Okej, ne bi bio problem kad bi greške koje E3 pravi bile male (svi griješimo) , ali ova greška je ogromna i možemo joj potepati GREŠKETINA. Najgore od svega, ova grešketina ima nevjerovatan uticaj na podatke o potrošnji po kategorijama turista u Crnoj Gori.

Da batalimo čupri I bacimo se na dokazivanje. Zašto smo naveli da je ovo teletabis analiza koju su sproveli nadaleko čuveni selotejp konsultanti? Za početak, molimo vas pogledajte ovu tabelu:

Pogledajte podatke iz tabele o potrošnji turista. Jasno piše da su ukupni troškovi 623,21 eura (potrošnja po osobi tokom posjete Crnoj Gori) kao i da je dnevna potrošnja po osobi  77,90 eura. Ne bi to bilo ništa sporno da zbir elemenata koji čini ukupnu potrošnju zaista i iznosi 77,90 eura. MEĐUTIM, TO NIJE SLUČAJ. Pokušajte da saberete kolone koje čine ukupan zbir od 623,21 odnosno 77,9 eura. Vijećete da je to potpuno nemoguće –  zbir pojedinačnih cifara koje čine ukupan zbir daje mnogo veću sumu. Po ovome, ispada da turisti troše mnogo više po pojedinim kategorijama nego u zbiru. Priznajte, ovakvo lucidno netačne obračune može da uradi samo E3 i baš niko više. Ok, i Teletabisi mogu nešto da saberu dok se retardirano cerekaju ali oni su namijenjeni đeci do treće i po godine života (možda Tinki Vinkija pogleda i neki petogodišnjak, ali to su baš rijetki slučajevi).

Sasvim je jasno da je E3 uradio elementarno netačno ISTRAŽIVANJE o potrošnji turista po kategorijama; ostaje prilično nejasno zbog čega NTO ne traži 11.534 eura nazad (pogledajte iznos ali i član ugovora koji im to omogućava).

.

.

Ali to nije sve jer idemo korak dalje u dokazivanje hronične netačnosti E3 podataka. Ako uporedimo podatke o potrošnji turista za 2017. godinu sa Hrvatskom,  dolazimo do nekih frapantnih podataka. Naime, u Hrvatskoj, koja je mnogo razvijenija turistička destinacija od Crne Gore i koju u značajnoj mjeri posjećuju gosti koji su veće platežne moći nego oni koji ljetuju u Crnoj Gori, iznose 78,77 eura. Dakle, u jednoj Hrvatskoj se 2017. godine dnevno trošilo svega jedan euro više nego u Crnoj Gori.

Naravno, ozbiljne analize o potrošnji turista po kategorijama se kod braće Hrvata poklapaju, jer tamo to radi ozbiljna ekipa a ne E3, selotejp-teletabis konsultanti.

.

E sad – zašto je ovo važno? Naime, I pored svega, E3 i dalje dobija unosne državne poslove iako rade kao onaj modni brend Belfe & Belfe, dakle Netačno & Netačno. A važno je i zbog toga što se ovi podaci koriste i u neke druge svrhe – recimo da ima veze sa ukupnom potrošnjom turista, khm khm, koja se dobija kada se, khm khm, ukupan broj noćenja pomnoži sa, khm khm, ukupnom potrošnjom turista (okle im ovaj podatak, hmmm), khm khm, pa se onda nekako dođe do neke milijarde eura prihoda od turizma, khm khm. Ili je to indukovana potrošnja, ko će ga znati…

Zbilja, E3 polako ali sigurno postaje sinonim za unosno-glutenske pretplaćene državne konsultantske poslove koji se potpuno amaterski odrađuju jer ih zapravo niko i ne čita. Međutim, malo su se zezucnuli jer ćemo mi sada da ih čitamo i javno prezentujemo sve netačnosti koje krase njihove uratke.

Sudeći prema dosadašnjim analizama, jedine konstante E3 konsultanata su elementarno neznanje, principijelna devastacija svega čega se dohvate ali i precizne matematičke netačnosti (pardon, ima i još nešto: isključivo kačenje na državne projekte i suvi keš).

Kad se E3 teletabisi već žale na nepravilno nalijepljen selotejp ili nedostatak istog, mi ćemo im zauzvrat skenirati baš svaki posao koji su radili sa državom. A tek smo počeli da ih raskrinkavamo, xoxo.

E da – vrlo vjerovatno znamo i sa kime dijele pare od namještenih tendera. Ne samo to, nego vrlo vjerovatno znamo i kako ih dijele; jer julske vatre hladno gore na modro-plavom Žabljaku.

Da je vječna!

Milos2

.

Vrijeme je velikih odluka, ozbiljnih ljudi i ambicioznih djela. Zahtijevaju se prevelike žrtve, nadahnuti govori i – masno jagnjeće pečenje. Zbog toga smo se nehajno i sasvim očekivano upustili u borbu sa analitičkim pregledom K2 toponima: crnogorskim kalorijama i kilogramima. Navedeno implicira da je našem društvu nedostaje ključni sastojak za napredak u bolje sjutra: analiza Njene Visosti – Minimalne Potrošačke Korpe (MPK).

.

.

Gramaža-blamaža

Pripremite ultra tanke noževe, epruvete, kapaljke, male mašine za rendanje jer se, sudeći prema MPK, njome predviđa dnevna ishrana – na grame.

Tako recimo, MPK predviđa da  dnevno možete nekako naivno gricnuti cijeli jedan (i brojem: 1) gram bureka, kao i jedan jedini gram telećeg mesa bez kostiju, paštete ali i pravog delikatesa – gram suvog svinjskog vrata. Varenje možete pospješiti  jednim gramom supe iz kesice, koji garantuje potpuni užitak konzumacije ukupnog doživljaja ručka.

Ako poželite da se počastite nečim slatkim nakon jednogramskog ručka, dnevno komotno možete macnuti jedan gram kolača, torte, sladoleda ili pak bombona. Romantičarski pompezno, pokušavamo da zamislimo kako izgleda lizanje kugle sladoleda koja ima smo jedan gram, ali nekako ne ide, jer je jezik kao organ zadužen za ovu slatku mehaniku – predebeo. Aha, eto ideje za novi biznis – dijeta za jezik i pratećih pljuvačnih žlijezda.

A ako smatrate da vam čak jedan gram nije dovoljan da napunite te vaše prokleto-nezasite stomake, imate priliku da se gostite sa čak 100% više grama dnevno, sudeći po MPK. Naime, u kategoriji dva grama dnevno spadaju: kobasice, jagnjeće i ovčije meso, morska riba (opaaaa, ima seeeee), svježa pastrmka, konzervirani krasatvac, bijeli luk, čokolada (opaaaaa, sve se nemaaaaa), med i džem. How about that!!!

Tri grama čajne, suve svinjske slanine i svinjskog mesa sa kostima su dovoljno da pregurate dan ako se, baš ono baš, umorite kopanjem kanala i zalivanjem betona. Zasladite se malkice sa tri grama kruške, breskve i graška, i eto najfinijeg francuskog ručka uz tipičan bretanjski dezert.

Ako pak zaželite viršlu, kajmak, jagode i zelenu salatu, sasvim smo sigurno biće vam dovoljna 4 grama ovih monstruoznih delicija dnevno.

Boranija, kako to gordo zvuči, nosi enormnih 5 grama dnevno, dok je pririnča čak 20% više – 6 grama.Vrlo vjerovatno smo lideri u regionu jer ovakav rast pirična u odnosu na boranijiu nema ni jedna zemlja u okruženju, ali ni u svijetu. (ovo je ipak neprovjerena informacija, pa se ograđujemo od iste).

Junetine možete stavit na kanape koji je težak čak 7 grama dnevno, dok sa spanaćem, blitvom i zeljem skačete na nestvarnih 9 grama konzumacije povrća na dan.

Sad ulazimo na teren dvocifrene gramaže, što je zaista istorijski uspjeh MPK. Šargarepa, krastavci, so, pasulj, mandarine, jaja, pomorandže, luk, paradajz, paprike, kupus, banane, sir– sve su to namirnice koje možete jeste u količini od 10 do 99 grama dnevno.

Ipak, najbolje ostavljamo za kraj. Naime, svega 6 od ukupno 92 proizvoda (ili statistički precizno 6,5% ukupnog broja namirnica), zaslužno je za čak 50% gramaže potrošačke korpe. Nazivi ovih veličanstvenih namirnica su: Mlijeko u tetrapaku, Jogurt, Bijeli hljeb, Pšenično bračno, Kravlje mlijeko i naravno, ko bi drugi do – Krompir. Vrijedno je napomenuti da su ovih šest proizvoda, koji čine svega 6,5% ukupnog broja namirnica,  zaslužni za čak 42% ukupnih kalorija koji se nalaze u potrošačkoj korpi. O kvalitetu energije koju tijelu daju krtola, hljeb i mlijeko, koja čini 42% potrebnih kalorija, ne treba posebno trošiti riječi – bili bi previše surovi na ove blage dane.

.

.

Dakle, ako masu mlijeka pijete i proždirete hleb i krtolu, dodajte tome prstohvat mesa, voća,povrća i koji gramić sladoleda i kolača, na elegantan način dobijate potrošačku korpu koja je puna grama i kalorija, sve u skladu sa najboljom statističkom praksom.

Eto dame i gospodo kako izgleda minimalna prehrambena potrošačka korpa. Ako je to život, onda Crna Gora ima grdni problem sama sa sobom.

Da je vječna MPK!