Monthly Archives :

July 2017

Suptilna umjetnost nedostižnosti EU prosjeka

Milos2

 

Dok počinju avgustovske ferije većine državnih organa i privatnih tkiva, u ‘ladovini slikanom limunadom, vinusmo se u finansijske oblake prosječnih veličina koje nam blagodarno nude statističari. 

“Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije statistika u junaka”, parafraziraćemo Njegoša u traženju odgovora nad sljedećim pitanjem: Zašto plate koje se isplaćuju iz budžeta nikad neće dostići prosjek EU? 

Teatralno razapinjući zdrav razum na plus 39 sa dva, skinusmo zvanične podatake da je  prosječna plata u Crnoj Gori, prema podacima iz februara ove godine, iznosi 511 eura. Za potrebe ovog statističkog seciranja prosjeka,  kao za primjer uzećemo Sloveniju, u kojoj je prosječna plata tričavih 1.020 eura.

Dakle, matematika je jasna – da bi dostigli Sloveniju,  svaki zaposleni treba da primi gotovo dva puta veći platu u odnosu na onu koju ima danas.

.

.

Hard core matematika je surova:

  1. broj zaposlenih u javnoj upravi u Crnoj Gori je 56.000 (iako se, uzgred budi rečeno, ne izgleda ne zna tačan broj?!),
  2. razlika u prosječnim platama između Crne Gore i Slovenije iznosi tačno 509 eura,
  3. Množenjem 56.000 (broj radnika u javnoj upravi) i razlike u prosječnim platama (509 eura) dobijamo 28.504.000 eura, koliko iznosi mjesečna potreba novog novca ukoliko želimo da dođemo do slovenačkog prosjeka,
  4. Pomnožićemo 28.504.000 sa 12 (broj mjeseci u godini) i dobijamo magičnu cifru od 342.048.000 eura, što predstavljaju nove godišnje potrebe budžeta ako želimo slovenačke plate.

.

.

Ne zaboravite, ovdje smo uzeli neto a ne bruto plate i to samo za javnu upravu. Ovu cifru od 360 miliona eura uvećajte za 66% (porezi i doprinosi) i eto nam cifre od skoro 600 miliona eura ili tačnije 567.799.680 eura. 

Godišnje. Novih para. Kojih nema. I koje nam niko neće dati. 

Žao nam je ako smo vam raspršili snove o dostizanju prosječne slovenačke plate od tisuću eura:(

.

..

A evo i tabele u kojoj se može zaključiti da za dostižanje švajcarske prosječne plate, samo u javnom sektoru, godišnje nedostaje nevjerovatnih 3,8 milijardi eura, što iznosi skoro naš cijeli bruto društveni proizvod.

.

.

Uživajte u avgustovskim ferijama ostalih prosječnih slatkorječivih statističnih obmanica po kojima je na našem primorju, kao i uvijek, gostiju više nego lani 🙂  

..

Ključna anomalija fiskalne strategije

Milos2

 

Devetog juna ljeta gospodnjeg MMXVII, Vlada Crne Gore usvojila je dokument “Predlog fiskalne strategije Crne Gore 2017- 2020” koji je juče, 26. jula iste godine usvojen u Skupštini CeGe-a.

Fiskalna strategija ima 35 strana. Ključne poruke već svi znaju – smanjenje rashoda i povećanje prihoda kroz dodatna poreska opterećenja. Citiramo “Ukupni efekti konsolidacije, posmatrano „godina na godinu“, iznosiće 117,0 mil.€, od čega se na povećanje prihoda odnosi 132,9 mil.€, na smanjenje rashoda 41,5 mil.€, a nove obaveze će iznositi 57,4 mil.€”. 

Ako ste mislili da ćemo danas da se bavimo baš ovom fiskalnom strategijom, grdno ste se prevarili. Bavićemo se, na prvi pogled sasvim nepovezanom problematikom – ekonomskom racionalnošću i procesu donošenja odluka o potrošnji prosječnog crnogorskog građanina, uključujući tu i turiste koji nam dolaze iz svih krajeva svijeta 🙂 Na kraju, vidjećete kako je svaki dokument koji se odnosi na planiranje (ne samo fiskalna strategija) prilično – nepouzdan?!

.

Da li ste se ikad zapitali kako donosite odluke? Da li su one racionalne i neracionalne? Da li one imaju ikakve veze sa ekonomijom? Sigurno niste razmišljali o tome na ovaj način ali ćemo Vam u nekoliko primjera objasniti koliko su Vaše odluke u svakodnevnom životu neracionalne sa ekonomskog stanovišta 🙂

Primjer broj jedan: pozovete prijatelje na večeru; pripremili ste superukusno predjelo i vrhunsko glavno jelo. Ali prije toga, kao zagrijavanje, iznijeli ste gostima kikiriki koji ste rasporedili u nekoliko činija. Kada se otvorila flaša vina, gosti su počeli da grickaju kikiriki. Ipak, u jednom trenutku ste kikiriki sklonili sa stola; ako gosti nastave da grickaju kikiriki neće moći da probaju ni predjelo ni glavno jelo oko koga ste se baš potrudili. I Vi i gosti ste jako zadovoljni ovom odlukom, zar ne?

Šta se ustvari dogodilo ako ovaj proces posmatramo sa ekonomskog stanovišta? Onog trenutka kada ste sklonili kikiriki i Vi i vaši gosti ste se ponašali ekonomski neracionalno. Zašto? Vrlo jednostavno – u ekonomskoj teoriji se smatra da je uvijek bolje imati više opcija u odnosu na manje opcija – na taj način se omogućava donošenje kvalitetnijih odluka. Dakle, činom sklanjanja kikirikija vi gostima smanjute broj opcija hrane koju mogu da pojedu – svi se ponašate ekonomski neracionalno.

.

.

Sljedeći primjer: naši prijatelji imaju kuću sa lijepim dvorištem koje treba pokositi. Ipak proces košenja trave je veoma iscrpljujući za njih. Pitali smo ih da li bi platili nekoga da Vam pokosi travu za 15 minuta po cijeni od 10 eura. Odgovor je bio negativan. Razlog – preskupo je. Potom smo ih pitali da li bi oni pokosili komšijiino dvorište (iste površine) za 10 eura. Odgovor je bio takođe negativan – ne pada nam na pamet da trošimo naše vrijeme na komšijino dvorište za mizernih 10 eura.

U ovom primjeru očigledno se krši osnovni ekonomski princip da za istu uslugu treba da važe iste cijene. U realnom životu, stvari stoje prilično drugačije – vladaju dvostruki aršini u zavisnosti od toga da li se nalazimo na strani ponuđača ili kupca. Zaključak – ovakvo ponašanje naših prijatelja je ekonomski neracionalno.

.

..

Treći primjer: kupili ste karte po cijeni od jednog eura za fudbalsku utakmicu na stadionu koji nema nastrešnicu. Međutim, sat vremena prije planiranog polaska počinje da pada snažna kiša, praćena olujnim vjetrom. Pitanje – da li ćete poći na utakmicu? Ok, najvjerovatnije nećete. Pitanje broj dva: da li ćete poći na utakmicu ako ste karte platili 200 eura? Vrlo vjerovatno da hoćete. 

U ovomo primjeru se ignorišu ekonomska načela nastalih troškova: cijena po kojoj ste platili kartu ne smije da utiče na Vašu odluku da li ćete ići na utakmicu ili ne. Ponovo, ponašate se ekonomski neracionalno!

Možemo ovako u nedogled, ali nadamo se da ste shvatili poentu – ljudi se ponašaju prilično ekonomski neracionalno.

.

.

.Kakve veze ovo ima sa ekonomijom i fiskalnom strategijom, pitate se? Odgovor je vrlo jednostavan – matematički modeli na osnovu kojih se prave projekcije podrazumijevaju da se ljudi ponašaju ekonomski racionalno kao i da imaju dovoljnu količinu informacija da donesu pravilnu odluku.  Kao što ste mogli primijetiti iz ovih nekoliko jednostavnih primjera, ljudi se ponašaju ekonomski neracionalno u zavisnosti od okolnosti u kojima se nalaze kao i subjektivnih vrednovanja određenih pojava.

Zbog svega navedenog, dokumenti koji ne uzimaju u obzir činjenice o ponašanju ljudi, ne mogu presudni osnov za donošenje odluka 🙂 

..

Nakon svih ovih godina

Milos2

Nevjerovatno nam je nebitna ozbiljna pisanija na blogu. Ipak, ozbiljna vremena zahtijevaju ozbiljne analize! Ima li što ozbiljnije od definitivnog izlaska A2A iz naše nacionalne elektroenergetske kompanije, Elektroprivrede Crne Gore.

Zbog svih dušebrižnika koji iz raznih uglova posmatraju situaciju izlaska A2A iz vlasništva, odlučili smo da uradimo Analizu svih Analiza poslovanja EPCG – upoređujemo finansijske izvještaje EPCG iz 2009. i 2015. godine (poslednji izvještaj koji je zvanično dostupan).

Istu smo prilagodili kako bi svi mogli da je razumiju (inače, ovakve analize mnogo detaljnije radimo za naše klijente).

.

.

Cash flow – tokovi gotovine

Svaku analizu počinjemo od analize tokova gotovine. Tok gotovine iz operativnih djelatnosti (osnovnog biznisa) iznosi 45,8 miliona eura. Ovo znači da je kompanija generisala odličan operativni cash flow. 

Evidentno je da je novčani tok iz investicionih djelatnosti negativan i iznosi  minus 106 miliona eura. Ovo pokazuje da EPCG nije investirala dovoljno u osnovna sredstva kako bi ih obnovila ili izgradila nova, čime bi se stvorile pretpostavke za dugoročan rast i razvoj. 

Novčani tok iz finansiranja iznosi 76 miliona eura. Najveći dio novčanog toka čini povećanje kapitala za 47 miliona eura (prouzrokovan neisplaćivanjem dobiti) što je pokazatelj dobrih odluka menadžmenta vezano za politiku dividendi. Zanimljivo je da su se dugoročni krediti povećali za 36 miliona eura – ovo povećanje pokazuju da je menadžment odlučio da dugoročne investicije finansira iz kredita a ne iz gotovine, što je ispravno sa stanovišta finansijskog menadžmenta.

.

.

Pokazatelji likvidnosti

Iz ove tabele, možemo konstatovati da EPCG ima približno isti tekući i ubrzani racio likvidnosti, kao i racio finansijske stabilnosti u 2009. i 2015. godini. 

Posmatrajući trenutni racio likvidnosti, primjećujemo da je u 2015. godini ovaj racio gotovo tri puta veći nego u 2009. godini. Naime, EPCG na računima gotovine, kratkoročnih i dugoročnih finansijskih plasmana u 2015. godini ima 225 miliona eura dok je 2009. godine imala 107 miliona eura. Ovo je zaista odličan pokazatelj ako ga posmatramo kao izolovan pokazatelj. Ipak, ako sagledavamo ukupan kontekst poslovanja i strategiju kompanije, gomilanje novca na računima u trenucima kada se osnovna sredstva smanjuju, definitivno predstavlja povod za ozbilijnu diskusiju kako nagomilani novac investirati u jačanje osnovnih sredstava kako bi se omogućio pravilan dugoročan rast i razvoj.

.

.

Pokazatelji efikasnosti

Posmatrajući upravljanje obrtnim kapitalom koji nam daju pokazatelji efikasnosti, konstatujemo da EPCG nešto sporije naplaćuje potraživanja 2015. nego 2009. godine. Ovo je vrlo indikativan pokazatelj – očekivalo se da novi menadžment smanji potraživanja čime bi efikasnost kompanije povećala i dodatno ojačala likvidnost a čime bi se stvorile pretpostavke za nove investicije. Pogledajte sada komentar iz prethodnog pasusa oko gotovine i novih investicija – zamislite da je naplata potraživanja bila bolja – EPCG bi imala još više novca na računima koji je raspoloživ za investiranje u osnovna sredstva!

Sa druge strane, EPCG plaća svoje dobavljače brže nego 2009. godine, što govori o dobro postavljenom sistemu izmirivanja obaveza u razumnom vremenu.

.

.

Pokazatelji profitabilnosti

Bruto profitna marža u dva perioda gotovo je identična, što pokazuje usklađenu cjenovnu politiku u domenu proizvodnje, nabavke i prodaje električne energije. EBITDA (zarada prije kamata, poreza i amortizacije) je povećana za 19%, što pokazuje odlično upravljanje fiksnim troškovima.

Generalno, pokazatelji profitabilnosti jesu značajno bolji u 2015. u odnosu na 2009. godinu, posebno ako se posmatra povraćaj na aktivu i kapital.

.

.

Zaključak

Na kraju ove kratke analize, možemo konstatovati sljedeće:

  1. EPCG je akumilirala dodatna likvidna sredstva od 115 miliona eura (ukupno 225 miliona eura), što predstavlja odličnu osnovu za buduće neophodne investicije;
  2. EPCG u pretokelih 6 godina nije imala značajne investicije već su se osnovna sredstva smanjila za 106 miliona eura, što definitivno pokazuje da je menadžment bio inertan u pogledu investicija u osnovna sredstva,
  3. slabija naplata potraživanja je onemogućila EPCG da generiše dodatna sredstva za investicije

Ukrako, cijena od 250 miliona eura koju A2A traži za EPCG je dobra i fer priča za obje strane, čak i mnogo bolja za Crnu Goru.

Sve u svemu, kao što vidite, brojevi zaista dolaze na kraju priče 🙂

.