Monthly Archives :

May 2017

Ko to tamo peva

Milos2

Tuzna pesma na sto nacina

svetom putuje

stara slika naseg vremena

jos uvek tuguje

“Zadužili su nas da bi povećali plate za istrošene političare” udarna je krilatica iz programa partije  “koja vlastitom prošlošću može garantovati obećanja za budućnost!”

Da, da; riječ je ni manje ni više o SDP, partiji koja je 25 godina na pravoj strani istorije, što apsolutno potvrđuje njihov crvenkasti ekonomski kompas. Ova istorijska dimenzija nas je posebno inspirisala da detaljno prečešljamo ekonomski segment dokumenta “Država svima” , zaližemo frizuru na jednu ekonomsku talijanku i metnemo socijaldemokratsku ružu za rever.

“Tako mi šuma Darkwood-a”, vjerovatno je dahćao Zagor Te-nej (za neupućene: strip junak Duh sa sekirom) dok je jednom rukom netrepćući prelistavao ekonomski dio Programa SDP-a. Zli podgorički jezici govore da mu je Čiko čak sjeo u krilo dok su zajedno uživali u eksploziji ekonomskih emocija koju su sastavljali esdepeovi ekonomski mozgovi. Legenda kaže da je Zagor pustio suzu na jednoj od neparnih strana, jer jednostavno nije mogao izdrži nalet suvog i efemernog esdepe-patriotizma.

Dajte dečki,  ne budimo tako okrutni; budimo realni, ova ekipa iznenadnih opozicionara ima pakleni plan za smanjenje vanjsko-trgovinskog deficita. Dio programa doslovce glasi: Crna Gora jedna je od država sa najvećim vanjsko-trgovinskim de citom što svjedoči o pogubnoj ekonomskoj politici vođenoj u prethodnom periodu kojoj se SDP žestoko protivio. Crna Gora uvozi robe u vrijednosti  od oko 1,9 mlrd eura dok izvozi malo preko 300 miliona eura čime je pokrivenost uvoza izvozom oko 16 %”. Kakva njegoševska gordost stručnjaka prolijeve orijentacije u pranju sopstvenih ekonomskih biografija a koji su nas i doveli do katastrofalnog kolapsa ljubljenog crnogorskog izvoza! Očekivali smo da će ponosne  ekonomske patriote predložiti neku totalno radikalnu mjeru, nešto zbog čega će uvoznički lobi do vrha napuniti tranzicione pelene (jer ipak u njihovom programu doslovce piše: Borićemo se protiv uvozničkog lobija još jače nego što se oni bore protiv crnogorskog seljaka). SDP hrabro i glasno poručuje građanima (napravite dramsku pauzu poslije prve rečenice, molimo vas): “Sa ovom pogubnom politikom izvlačenja novca iz Crne Gore neophodno je hitno prestati. (pauza) Zato ćemo osnovati Agenciju za izvoz. Misija ove institucije je višestruka. U prvom dijelu Agencija bi se bavila istraživanjima inostranih tržišta i mogućnostima za uvećanje izvoza. Informacije iz istraživanja bi se proslijeđivale Vladi, Privrednoj komori, kao i udruženjima poslodavaca”.

HAHAHAHAHAHAHA –  dakle, problem godišnjeg deficita koji iznosi, ni manje ni više no 1,6 milijardi eura, moćne socijalBirokrate žele da riješe – osnivanjem Agencije koja bi se bavila, ni 5 ni 6, nego – istraživanjima. Zamislite da stvarno povjerimo vođenje izvozne politike profesionalnim utemeljivačima brojnih beskorisnih Agencija? A da nije ipak u pitanju manufaktura simbiotički-sam-vezan-sa-državnom-foteljom kadrova kako bi mogli da izigravaju veličine i vajnu kvazi-bitnost, uz mogućnost da zakače i neku nacionalnu penziju od 1000+ eura.

Ulazeći u rizik žestokog mazohizma, pročitasmo još neke ničim izazvane ideje iz ovog rijetkog primjerka izgubljene ekonomske orijentacije uz maksimalno površnu vizuru razvoja.

Pazite kako računaju povraćaj na investiciju za izgradnju tunela kroz more: “Cijena izgradnje sa pristupnim putevima je oko 65 miliona eura, a vrijeme izrade i montaže je godinu dana. Na osnovu sadašnje gustine saobraćaja i projektovane cijene prolaska kroz Tunel godišnja realizacija odnosno prihod bio bi oko 14 miliona eura. To znači da bi ovaj projekat bio više nego ekonomski isplativ, a sredstva povraćena za pet godina.” Kakav je ovo cunami koji će prodrmati svjetska finansijska tržišta! Svjetski  i crnogorski privrednici, čujte i počujte – esdepeovci su smislili novi model za računanje povraćaja sredstava od investicije koji ne uzimaju u obzir jednu minornu ekonomsku kategoriju – rashode. Dakle, od sada, pa nadalje i ubuduće, zapamtite – svaka investicija se posmatra bez rashodne strane. Zajebite troškove plata, investicionog održavanja, troškove materijala, troškove goriva, transporta, kamate na kredite, struje, vode, komunalija, amortizacije i ostalih rashoda kad budete aplicirali za kredit a želite da investirate! Jednostavno elegantno priložite esdepe investicionu kalkulaciju koja u obzirom ne uzima (nije zgorega još jednom da podsjetimo) – rashode. Doprinos savremenoj ekonomskoj misli je zaista nemjerljiv – ekonomski esdepeovci u blagom magnovenju potpuno neskromno pokušavaju da liče na Anta Markovića. 

Stvarno, ovakav se ekonomski dilentatizam vrlo vjerovatno jedino mogao uočiti  u pećinama Kromanjonaca koji su obitovali planetom Zemljom prije nekih 35.000 godina dok su nonšalatno crtali računovodstvena konta po zidovima pećina. Dodatno, statistički je sasvim moguće da su se pisači ekonomskog dijela programa vrhunski zabavljali dok su fotokopirali paušalne ekonomske rečenice sa Vikipedije.

Šalu na stranu – prosto je zapanjujuća količina nedostatka samorefleksije u ovom dokumentu. Mrtvi ozbiljni, neobično iskreno poentiraju:

1. “Crna Gora živi na dug – svaki treći euro iz Budžeta za 2016. je iz zaduženja. Đe ide novac od zaduženja najbolje govori činjenica da je od referenduma za 77 posto smanjen broj zapošljenih u privatnom sektoru, a za 120 posto povećan broj u javnom – Budžetskom sektoru.” 

2. “Od nekoliko milijardi eura od prodaje kuća, stanova i zemljišta strancima poslije obnove nezavisnosti  2006. nije otvoreno ni hiljadu novih radnih mjesta. Sa sličnim novcem bi se u uređenoj i poštenoj državi zaposlilo desetine hiljada ljudi.”

3. “SDP čuva novac građana naplaćujući porez od tajkuna”

Khm, khm; zaista se izvinjavamo ali bi esdepeovce priupitali par pitanjaca: Što ste činjeli zadnjih 10 godina? Igrali lastike ispred Skupštine? Klikera na pisti Aerodroma? Sličica u Vladi? Uhljebljavali kadrove (ne u pekari naravno)?

Zaista, ovaj dokument predstavlja super-ozbiljnu konkurenciju URA-om osmostranom dokumentu “Posao za sve!”; zato pravovremeno i završavamo ovo ekonomsko blasfemisanje još jednim ludačkim citatom: “Uspostavićemo red u raspolaganje narodnim novcem, umjesto da Crna Gora živi na dug”. Dragi esdepeovci, moraćemo Vas malkice razočarati – nastavićemo da živimo na dug. Šmrc 🙁 Stvarno nam je krivo što moramo da kvarimo vaše mitomansko-ekonomske snove, ali surova realnost je takva;  šmrc, šmrc 🙁 Zaista oprostite, vi nenadmašni istorijski opozicionari sa prave strane istorije – za visinu tog duga odgovorni ste baš vi, podjednako kao i vaši drugari koji su na vlasti 🙁 I baš nam je krivo što nas je Alchajmer makar na kratko zaobišao; na vašu žalost, pamćenje nas dobro služi. 

I oprostite što uznemiravamo vaše elitističke ušne školjke našim raštimovanim ekonomskim decibelima; ipak je vaš ekonomski program nezahtjevno jednostavan zbir lakopjevljive demagogije i sopstvenih grešaka koje se tako lako ne mogu ispraviti.

URAvnilovka jedne brošURE

Milos2

“Govoriš mi o ideji, O patriotizmu generacije.

Da li je to skup interesa nekorisnih ljudi, Ili nešto vrijedno robije?

Razgovarajmo o slobodi, Sjećaš li se Španije?”
.
.
.

Upravo juče, dan nakon Dana mladosti, obasja nas sunčanim sjajem još jedan fantastičan dokument, seksi-radnog naslova “Posao za sve!” koji je na urbanoj press konferenciji prezentovala politička partija URA.

Baj d vej, kako je naš posao većini ljudi dosadan, preuzesmo svetu obavezu da detaljno pročitamo ovo veliko ekonomsko remek djelo. Usuđujemo se porediti 8 (osam) strana ovog Programa sa Marksovim Kapitalom od 747 strana (doduše sa neobjašnjivim kašnjenjem od tačno 150 godina). Toliko je ovo štivo duboko, da liči na najdublju tačku okeana – Marijanski rov. Pride, ne samo da smo čitali, nego smo usput i zapisivali zapažanja i blage nedoumice za tvorce ovog ekonomskog Suncokreta.

Kad pokucate na virtuelna vrata sajta URA-e đe se nalazi ovaj fajl, dočekaće vas sladunjavi dokument sa nekoliko grafika i par lijepih ikonica (nereligioznih), sve to u URA dizajnu, bojama i fontovima. Posebnu čar daju i velika slova kojima se (bezuspješno) željelo naglasiti BITNOST nekih otcarnih fraza i izjava. 

URA-in dokument je pre-pre-prepun opštih, paušalno definisanih rečenica koje su za cilj vjerovatno imali impresioniranje samih autora, njihove uže rodbine, par prijatelja sa kojima gledaju Ligu šampiona i ama baš nikoga više. Mjere isključuju jedna drugu, nisu konzistentne, izazivaju zabunu i poprilično šamaraju zdrav razum svakoga ko se iole razumije u osnove ekonomije. Dokument ne sadrži niti jednu analizu, nema ozbiljnih zaključaka i adekvatnih projekcija kojim bi se predložene mjere potkrijepile. Neko je htio da bude mnogo pametan pa je ubacio neke mnogo bitne riječi kojima nije mjesto u dokumentu koji treba da bude okosnica ekonomskog programa.

Krenimo redom, izdvojili smo za vas najljepše bisere mudrosti iz ove ekonomske Biblije:

1. “Sve zrele ekonomije počivaju na sistemu obrazovanja”. Što je ekonomista htio da kaže? Da li sugeriše opšte poznatu činjenicu da je Crna Gora banana država pa možda nije dovoljno zrela za ekonomski razvoj? Šalu na stranu, što znači ova rečenica – da mi ne počivamo na sistemu obrazovanja obzirom da nismo zrela ekonomija?

2. “Sisteme obrazovanja treba usklađivati sa zahtjevima tržišta”. Da li ovo URA nagovještava da bi trebalo obustaviti upise na fakultete jer je naše tržište preplavljeno mladim ljudima koji su završili fakultete, nemaju đe da rade i mahom rade u trgovinama i slabo plaćenim poslovima? Tržište rada mahom traži zaposlene koji nemaju fakultet, da podsjetimo vajne ekonomske stratege iz URE. Izjasnite se za što se zalažete.

3. “Ekonomija znanja je najisplativija ekonomija današnjice, stoga se treba prilagoditi opštem trendu automatizacije i primjene “pametnih” (smart) tehnologija koje zahtijevaju pametnog IT radnika”. Roboti, pametni uređaji i vještačka inteligencijo – spremite se; stižu pametni IT Crnogorci 🙂 A vas stotinjak hiljada zaposlenih koji niste IT pametni, spremite se za otkaze!

4. “Povećati nivo kontrole, odgovornosti i transparentnosti fiskalne potrošnje svih budžetskih jedinica i kompanija u državnom vlasništvu što za cilj ima smanjenje nivoa potrošnje za 10% u periodu od 4 godine”. Dakle, prema URA-i, godišnje ćemo štedjeti 2,5% od dosadašnjih troškova, sto znači da ćemo za 40 godina imati budžet od tačno 0 eura. Svih 50.000 zaposlenih u državnoj upravi će za 40 godina ostati bez posla i zajedno sa penzionerima će živjeti od vazduha. Kad pišete ovakve stvari, morate precizirati do kada traju mjere.

5. “Neophodno je inicirati sve vidove saradnje i razmjene informacija ekonomskih i diplomatskih predstavništava sa državom. To bi rezultiralo lakšim pristupom novim tržištima i uvođenjem novih tehnologija” Ako ste mislili da je ovu rečenicu koju sastavio učenik petog razreda osnovne škole čiji je rad ocijenjen dvojkom, varate se! Ovako ekonomisti iz URA-e vide ekonomsku diplomatiju. Mi samo treba da iniciramo nešto i odmah ćemo usvojiti nove tehnologije. Tako lako i brzo kao da kažeš keks!

6. Za sve Barane i one koji žive od Luke Bar URA ima elegantno rješenje: “Modernizacija i promocija Luke Bar u cilju većeg iskorišćavanja kapaciteta”. A-ha! Znači da je Luci Bar falio Facebook i Instagram profil da bi krenela u iskorišćavanje svojih kapaciteta! Selfijem do novih bruto tona pretovara. Erotske fotografije obnaženih cica pored lučkih kranova će povećati efikasnost radnika ali i menadžmenta. Nabildovani bageristi za kojima čeznu brodovi nakrcani bruto tonama. Brutalno inovativno rješenje uz korišćenje modernih tehnologija, bravo!

7. Crnogorci sa juga koji žive od turizma imaju poseban razlog za slavlje nakon čitanja brošURE “Okretanje ka najznačajnijim emitivnim destinacijama, turistima veće platežne moći koji putuju ka Mediteranu od aprila do novembra, uz zadržavanje tradicionalnih partnera”. Vrhunski, epohalno! Naši turistički radnicni treba samo da se okrenu prema turistima koji imaju para i oni će sami doći. Problem je što do sada nisu okretali glavu. Wow – sjajno, lucidno genijalno! Dodatno – sudeći po URA-i, nećemo se okretati ka sjeveru i zimskom turizmu jer za njih nema sezone od decembra do marta. Nema zime za ekonomiste iz URA-e! Da to ipak nije malo kontradiktorno sa njihovom mjerom o smanjivanju jaza “sve siromašnijeg sjevera i ostatka Crne Gore”?

8. Posebno impresionira sljedeća rečenica “Država mora eliminisati postojeće monopole”. Zamislite da država elimiše proizvodnju električne energije, jer EPCG ima monopol u proizvodnji iste. A ne, ne; postoje i obnovljivi izvori energije (male hidroelektrane), reći ćete! Ako je vjerovati URA-i, oni će preispitati koncesije date za male hidroelektrane. Ostadosmo li bez struje ako budemo slijepo pratili mjere URA-e?

9. Nestvarno lakonski, kao da je u pitanju pucketanje prstima, neko u dokumentu napisa sljedeće “Obezbijediti uslove i podršku za izgradnju 40 većih hotela na obali i 10 u planinskim centrima (25.000 kreveta u hotelima visoke kategorije) što će donijeti 7000 novih radnih mjesta”. Napisaše li ovi ljudi da treba smanjiti jaz između sve siromašnijeg sjeveta i ostatka Crne Gore? A taj jaz će smanjiti tako što će se na obali graditi 4 puta više hotela nego na sjeveru? Ko je ođe lud? Mada, činjenica je da mi samo treba da damo neku podršku i odmah će neko da dođe da gradi 50 hotela visoke kategorije. Lagano, što je 50 hotela bre. Bilo bi sjajno kada bi nam živopisni sastavljači dokumenta napisali tačne lokacije ovih 50 hotela kako bi makar znali đe da zovemo ove visokoplatežne goste koji gravitiraju ka Mediteranu.

10. EkonomoUtopisti iz URE imperativno postavljaju privredni ultimatum “Drvni proizvod iz Crne Gore mora biti gotov proizvod, a to će otvoriti i do 2000 radnih mjesta na sjeveru naše zemlje”. Jeste, jeste; samo proizvode od drveta treba jednostavno proglasiti finalnim proizvodom i one će to preko noć i i postati. Izgleda da ekipa autora ima magični štapić kojim proglašavaju neko deblo modernom stolicom. Postavlja se pitanje kako su došli do cifre od 2000 novih radnih mjesta? 

11. Ako ste mislili da su ekonomski eksperti iz URE posebnu pažnju obratili na trgovinski sektor u kome se odvija gotovo polovina privredne djelatnosti i u kome radi najveći broj ljudi, grdno ste se prevarili. Nisu ni zucnuli o trgovini a vrlo skromno pišu i o građevini. O auto putu nisu potrošili ni slovo, o investicijama u zaštitu životne sredine koje se mjere u milijardama tek par riječi. Neodrživost penzionog sistema im nije ni u najluđim mislima dok istovremeno mudro ćute o neophodnom smanjenju broja zaposlenih u državnoj administraciji.

Mogli bi ovako do besvijesti da seciramo cijeli dokument, ali imamo mnogo pametnija posla od detaljne analize prepisivačko-polupismenih floskula koje neko uporno pokušava predstaviti ekonomskim programom. 

Sve u svemu, ekipa iz URA-e koja je pisala ovaj dokument niđe ne govore o tri vrlo bitne stvari: koliko košta ovaj njihov program, kako će se ove mjere sprovesti i na kraju – ko će da ga plati. Ovo poslednje  je posebno važno jer ekipa ekonomskih performera tvrdi da neće povećavati javni dug već će ga smanjiti. S tim u vezi, napomenimo da je dokument prožet mehanizmima snažnog državnog intervencionizma koje samo po sebi znači snažno povećavanje javnog duga. Na primjer,  u dokumentu se pominje značajno povećanje penzija i socijalnih davanja koji će se mjeriti dodatnim desetinama miliona eura izdataka za državni budžet, što je u potpunoj suprotnosti sa proklamovanim ciljem smanjenja javnog duga.

Zaključak je prilično jasan – ovaj program je prilično nepovezan i konfuzan pamflet koji ne može biti nikakva osnova za iole ozbiljnu ekonomsku politiku. Izgleda kao da su ga pisali neutemeljno ambiciozni ljudi koji nisu imali vremena da se ozbiljno pozabave detaljima i kalkulacijama već su iz zabave pokušali da filozofiraju na ekonomske teme. Čini se da je ovaj dokument sklepan u par sati, bez ikakve vezivne ideje uz veliki procenat lutanja u bespuća ekonomskih pojmova.

Zadnja je URA da se ovaj dokument pocijepa i da se krene u pisanje novog dokumenta.

p.s. nekoliko dobrih stvari koje možemo uzeti iz ovog dokumenta su: formiranje Fonda oduzete imovine stečene organizovanim kriminalnom i korupcijom, oslobađanje od poreza mikro preduzeća i PDV-a za izvoznike kao i povećanja poreza na luksuz.

MMF-ovanje

Milos2

Povodom 11 godina obnove crnogorske državnosti, odlučili smo se da častimo sve građane Crne Gore brutalnim citatima navoda iz jednog teksta nekih ljudi koji nas redovno obilaze. Ne, nisu turisti; samo imaju ekonomska interesantna opažanja 🙂 

U tom tekstu neki ljudi pišu nekakve čudne riječi o nekom povlačenju, nekim članovima ugovorima a naravno i nekakvim konsultacijama 🙂

O čemu se radi? Da li još neko ne voli Crnu Goru? 

Elem, 01. marta 2017. godine (dakle prije 2 i po mjeseca) misija MMF-a je objavila Završnu izjavu, koja je uredno objavljena na sajtu ministarstva finansija. Pa dobro, nema puno veze, zar ne? Izjava kao izjava, jedna u moru drugih.

Da nam od ove Izjave zavisi ekonomska budućnost, pokušaćemo da vam dokažemo tako što ćemo brutalno citirati misiju MMF-a.

Citiramo “Misija je sprovedena kao dio redovnih (obično godišnjih) konsultacija u skladu sa Članom IV Osnivačkog ugovora MMF-a, u kontekstu zahtjeva za korišćenje resursa MMF-a (pozajmica od MMF-a), kao dio razgovora programa koji su pod monitoringom zaposlenih MMF-a ili su dio monitoringa ekonomskih događaja od strane zaposlenih MMF-a. “

Pouka: zahtijevamo povlačenje sredstava iz MMF-a 🙂

Idemo dalje u citate: “Nepovoljni fiskalni događaji u 2016. pogoršali su fiskalne izglede i smanjili budući investicioni kapacitet države. Ovo će nepovoljno uticati na rast, uprkos određenim pozitivnim efektima autoputa. Nadležni organi prepoznaju potrebu za snažnim fiskalnim prilagođavanjem kako bi se ograničilo projektovano povećanje javnog duga i kako bi se javne finansije postavile na održivim temeljima. Budžet za 2017. važan je prvi korak u rješavanju fiskalnih izazova i smanjiće budžetski deficit bez autoputa.  Nadležni organi su već identifikovali neke srednjoročne mjere, a dodatne mjere će biti objavljene kao dio fiskalne strategije u drugom kvartalu 2017. Čini se da se finansijski sektor popravlja, ali bi planirani proces fiskalnog prilagođavanja mogao da utiče na profitabilnost banaka, i supervizorski organi bi trebalo da nastave sa praćenjem bilo kakvih rizika koji se mogu pojaviti.  Dodatni napori za smanjenje sive ekonomije i unaprijeđenje konkurentnosti mogli bi da pomognu naporima državnih organa koji se odnose na prilagođavanje.”

Zapamtite ovu kovanicu: fiskalno prilagođavanje 🙂

Dalje misija piše:”Procijenjeni fiskalni deficit od 5¼ procenata BDP-a značajno je manji od očekivanog, ali se osnovna fiskalna pozicija pogoršala.”

O kursnim razlikama vezano za auto put (sjetite se da smo prije dvije i po godine pisali nešto na ovu temu), misija MMF-a ima sljedeći stav: Projekat autoputa utiče na ekonomski rast u srednjem roku, kroz direktan efekat na strani potražnje i naknadni efekat na strani ponude. Projektovano je da će, uz procijenjeni trošak od 1.0 milijarde eura (što je iznos veći od provibitno očekivanog usljed efekta kursnih razlika), povećati BDP u 2023. za oko 150 miliona eura.”

Đe su sad karijerni demantijeri (praštajte na ovoj riječi, ali se nekako suptilno uklapa u tok rečenice) da lupe šakom o sto i saspu MMF-u da mi nemamo rizik po osnovu kursnih razlika za auto put?!

MMF-ovci vole da naprave lijep uvod vezano za mjere štednje: ” Iako će autoput donijeite neke ekonomske benefite, njegov vrlo visok trošak će ograničiti mogućnost države da sprovodi druge važne investicije i izložiće ekonomiju rizicima. Projektovano je da će se dug opšteg nivoa države povećati na 82 procenata BDP-a do 2019. (89 procenata BDP-a uključujući garancije). Međutim kapitalna potrošnja koja se ne odnosi na autoput može da iznosi samo nekih 125-150 miliona eura godišnje (oko 3½ procenta BDP-a) u narednih pet godina.  Ovo se upoređuje sa procijenjenim potrebama za investicijama koje samo u oblasti životne sredine (prečišćavanje otpadnih voda, zagađenje vazduha, i globalno zagrijavanje) iznose možda skoro 1½ milijardi eura kako bi se ispunili EU standardi. Pored toga, finansiranje drugih investicija koje imaju visok povrat u oblastima javne infrastrukture, zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite, takođe će biti vrlo ograničeno. Slično tome, smanjen je kapacitet zemlje da odgovori privremenim eksternim ili domaćim ekonomskim šokovima zbog visokog nivoa duga. Na kraju, velike projektovane potrebe za refinansiranjem od strane države za dug koji dospijeva za naplatu zahtijevaće određeno pribjegavanje eksternim tržištima i izložiće Crnu Gori volatilnijim međunarodnim finansijskim tržištima.”

MMF piše i o ne tako lijepim poreskim pojavama: “Program koji se odnosi na poreski drug, iako omogućava kompanijama da plate zaostale poreske obaveze na način koji će više podržati rast, sadrži elemente poreske amnestije, jer se oprašta kamata i ima mogući efekat moralnog hazarda.“

A sada se opustite, zavalite se duboko u fotelju, natočite dobru kapljicu i zapalite cigaretu! Jer slijede opisivanje mjera štednje koje nas čekaju!!!

Kako će država da štedi: “Nadležni organi su posvećeni sprovođenju plana srednjoročne fiskalne konsolidacije koji bi postavio dug na čvrstu silaznu putanju nakon što se autoput završi 2019. Plan konsolidacije nadležnih organa već ima za cilj primarni fiskalni suficit od 3 procenta BDP-a za 2020.  Nadležni organi su već identifikovali mjere koje se fokusiraju na smanjenje rashoda, uključujući fond zarada javnog sektora i naknade za majke, uz određene dobiti koje će proisteći iz unaprijeđenja u poreskoj administraciji, naplate neizmirenih poreza i regularizacije objekata bez dozvola.”

Idemo u razradu mjera štednje i povećanje prihoda:

1. Misija vjeruje da na rashodnoj strani treba da dođe do značajnih napora u pogledu prilagođavanja. Fond zarada javnog sektora i rashodi za penzije su visoki u poređenju sa međunarodnim uporednim vrijednostima i trebalo bi da se smanje na srednji rok.”

2. Misija je ohrabrena činjenicom da nadležni organi rade sa EU na reformi javne uprave sa fokusom na definisanje prave veličine broja zaposlenih u državnoj upravi i prelaskom na plaćanje zasnovano na zaslugama. Povećanje zarada u javnom sektoru trebalo bi ograničiti dok se ne usvoji sveobuhvatna reforma javne uprave.

3. Naknadu za majke treba promijeniti na takav način da se majkama koje su napustile svoja radna mjesta dâ kompenzacija koja bi bila takva da ih ohrabri da se ponovo uključe u radnu snagu. Majke koje su prije toga bile nezaposlene, ili penzionisane, trebalo bi da se vrate u sistem socijalne zaštite (i da budu predment imovinskog cenzusa), ili u penzioni sistem, mada bi im se za izračuvanje penzije mogla dodijeliti jedna dodatna godina staža.  

4. Istovremeno, trebalo bi promijeniti sistem socijalne zaštite kako bi bio bolje usmjeren na osjetljive djelove stanovništva. Rashodi za socijalnu zaštitu su značajni, ali trenutno nisu dobro usmjereni i pružaju destimulanse za uključivanje na tržište rada.

5. Penzioni sistem nije inherentno izadašan, ali su prošle ad-hoc odluke stvorile prilike za prijevremeno penzionisanje koje sistem nije mogao da priušti. Misija vjeruje da bi se rashodi za penzije mogli značajno smanjiti na pravičan način na kratak rok tako što bi se penzije uključile u poresku osnovicu poreza na dohodak fizičkih lica, a što bi se odnosilo samo na one sa visokim primanjima. Pored toga, penzioneri bi mogli da plaćaju doprinos za zdravstveno osiguranje koji bi se ocjenjivao u odnosu na iznos u kome su njihove penzije iznad prosječne penzije, što bi takođe primarno uticalo na boljestojeće penzionere. Misija  je saglasna sa preporukama Svjetske banke da se poveća umanjenje (penali) za prijevremeno penzionisanje, ukine mogućnost penzionisanja sa 40 godina staža, smanji period prijevremenog penzionisanja na 2 godine i da se doprinosi za beneficirani staž učine aktuarski pravičnijim.

5. Nadležni organi žele da zadrže konkurentan poreski sistem sa niskim poreskim stopama. S obzirom na potrebu za relativno brzim smanjenjem deficita, misija preporučuje određene mjere na prihodnoj strani koje će smanjiti negativne eksterne pritiske koji su povezani sa zagađenjem ili hroničnim bolestima, proširiti poresku osnovicu i doprinijeti socijalnoj pravičnosti.

6. Mogle bi se povećati akcize na cigarete, alkohol, naftne derivate i zaslađena pića, čime bi se one uskladile sa EU standardima tamo gdje je to primjenjljivo, uz istovremeno obezbjeđivanje da one značajno ne prelaze nivoe sličnih akciza u susjednim zemljama.

7. Na lokalnom nivou trebalo bi povećati tarife za vodu i odlaganje smeća, do nivoa punog povrata troškova, koje bi vremenom uključile i buduće troškove kapitalnih unaprijeđenja.

8. Takođe treba razmotriti povećanje naplate poreza na nepokretnosti kroz unaprijeđenje pravnog i administrativnog okvira (uključujući bolje baze podataka i vrednovanje nepokretnosti) i potencijano kroz povećanje stopa.

9. Niža stopa PDV-a mogla bi se pomjeriti tako da iznosi polovinu standardne stope, a PDV na hotelske usluge i usluge u marinama mogli bi da se oporezuju standardnom stopom.

10. Misija preporučuje da se viša stopa poreza na dohodak fizičkih lica poveća na 13 procenata i da se produži njeno važenje do 2022. kako bi se osigurao pravičan doprinos prilagođavanju onih sa višim dohotkom, kao što je to bio slučaj tokom finansijske krize.

11. Kada je u pitanju fiskalno finansiranje, misija ohrabruje nadležne organe da ubzaju svoj program privatizacije i da unaprijede profil otplate duga. Privatizacija Montenegro airlines-a i drugih javnih preduzeća koje nemaju funkciju u oblasti javnih politika povećala bi finansijske resurse i smanjila buduće odlive iz budžeta. Nadležni organi takođe bi trebalo da nastave sa aktivnostima na razvoju lokalnog tržišta državnih zapisa i dugoročnijih obveznica. 

Ako ni sada nikome nije jasno što nas čeka u narednim godinama, pogledajte sliku sa početka teksta 🙂

I za kraj, šlag na torti misije MMF-a “Misija zahvaljuje nadležnim organima, i drugim partnerima, na velikodušnom gostoprimstvu i vrlo otvorenim i konstruktivnim razgovorima koje smo sa njima imali”. 

Hvala MMF-u 🙂