Monthly Archives :

June 2015

Grčka tačka ključanja

150 150 Milos2

.

Kada je skromnotalentovani Petar Grašo objavio prozaični hitić “Utorak”, sasvim sigurno nije mogao pretpostaviti da pomenuta pjesmica može biti namijenjena Grčkoj. Izgleda da je Grčka osuđena da bude pozornica moderne tragedije (ne zbog Graša), istog tona Sofokleove antičke tragedije.

Prolog

Poslije ovog utorka (30.06.2015 godine), stvari neće biti iste. Naime, po prvi put se dešava da neka od država moćnog evropskog savfeza ne može isplatiti svoja dugovanja u ugovorenim terminima. Šta to u stvari znači?

Episodia

Grčka ima dug koji iznosi 177% bruto društvenog proizvoda (BDP). Tolika visina duga se, u ekonomskoj teoriji, smatra neodrživim. Dodamo li ovom podatku činjenicu da je on narastao sa 130%, koliko je iznosio u 2010. godini na sadašnjih 177%, može se neočekivano lako zaključiti da ekonomske mjere, koje su strani kreditori namijenili Grčkoj, nisu urodile plodom već su izazvali upravo suprotno: smanjenje BDP-a, što je povećalo grčki dug u odnosu na BDP. Da pojednostavimo: grčki požar gašen je benzinom (ili dizelom, u zavisnosti što vozite).

U poznatoj knjizi “Tipping point: How little things can make a big difference”, Malcolm Gladwell definiše sljedeći pojam: “Tačka ključanja je magični momenat kada ideja, trend ili socijalno ponašanje pređe prag i počinje da se širi kao požar”.

Dodamo li grčkoj tački ključanja i rezon da će nevidljiva ruka tržišta regulisati sve pojave u ekonomiji, grčki bankrot će izazvati domino efekat na mnogo veće zemlje člance EU koje imaju slične strukturne ekonomske probleme – Italiju, Španiju, Portugal. Ukoliko se dogodi da neka od ovih država bankrotira, možemo očekivati seriju državnih bankrota u cijelom svijetu. Napravimo li paralelu sa čuvenim kolapsom investicione banke Lehman brothers iz septembra 2008. godine, čeka nas nova kriza, mnogo većih razmjera. Ako mislite da su Britanci nepametni zbog prijetnje izlaska iz EU, razmislite ponovo.

_83943450_who_owns_greeces_deb_v2_624

Eksodos

Globalizacija ekonomije je zaista nevjerovatan fenomen i zahtijeva nova razmišljanja u upravljanju ekonomskim problemima država. Sve dok donosioci odluka budu posmatrali globalizaciju iz nacionalnog okvira,  problemi se neće rješavati; naprotiv, samo će biti složeniji.

Do utorka.

Berači nauka

150 150 Milos2

Već nekoliko nedjelja u crnogorskom društvu vodi se burna rasprava o sezonskom radu u  kompaniji 13. Jul – Plantaže. Naime, medijski i ini dokoličari se utrkuju u blaćenju ministarkinog prijedloga da se licima koji primaju socijalnu pomoć omogući rad na Plantažama koji bi se platio, pazite sad – po učinku. Umjesto debele ladovine iza koje se (bez)uspješno sakrivali godinama ili decenijama, vjerovatno nenaviknuti na rad, perspektiva im odjednom postaje podgoričko daleko sunce, iznenada i bez najave. 

Odmah su neradni dušebriznici počeli da pucaju iz svih oružja i oruđa. Poštovani čitaoče, zamisli tu situaciju: ljudi koji su bez posla i nemaju redovna mjesečna primanja, kukaju kako im je smještaj koji im je obezbijeđen loš kao i da su im dnevnice premale – ne mogu da zarade preko 10 eura (za 30 dana 300 eura).  Malo je to brate za hirurški precizno branje bresaka i grožđa. Iz debele ladovine se daju najbolje izjave za medije koji koriste svaku priliku da ispune brisani prostor prepun esnafskih nebuloza.

Gospodo berači, da li znate da je osnovna mjesečna plata doktora medinice – specijaliste 547 eura ili cijelih 18 eura dnevno, pri čemu nemaju plaćeno noćenje niti hranu? Da vas podsjetimo – to su oni ljudi koji su uložili puno vremena i novca u svoje obrazovanje i koji svakog dana rizikuju karijeru ali i krivičnu odgovornost ukoliko naprave neku grešku u svom radu. Pored doktora, nemojte zaboraviti ni medicinske sestre koje primaju plate od 300 do 400 eura; nije baš i da je njima lagodno da po osam ili više sati brinu nad bolesnicima.

Gospodo berači, daleko od toga da je vaš posao lak; samo morate shvatiti da vi nemate ama baš nikakvu odgovornost prema breskvi ili grožđu koje berete; morate je samo pozicionirati u gajbicu. Sa druge strane, ljudi koji zarađuju neznatno više od vas, svim odlaskom na posao stavljaju glavu u torbu, nadajući se da će uspjeti da pomognu svakom kome je pomoć neophodna.

Neradnički nastrojeni, neznaveni internet umovi kritikuju svaki posao koji se ne slaže sa idealnim radnim mjestom: državna firma, sigurna plata od par stotina eura i beskonačna mogućnost odsustvovanja sa posla. Iz klimatizovanog stana ili kafane sa besplatnom wi-fi mrežom, lagodno se podsmijevaju akciji ekipe iz ministarstva rada i socijalnog staranja koji su ličnim primjerom pokazali da se branjem bresaka i grožđa ipak može pristojno zaraditi.

Zbog svega navedenog, gospodo berači nauka, nemojte da se žalite već radite. A ako već nećete da radite, nemojte dozvoliti da budete laka municija on i off line neradnika koji samo mogu da vas dovedu u zabludu da ćete kukanjem zaraditi novac. Ako mislite suprotno, slobodno kupite kartu u jednom pravcu i preselite se iz države; sve nas je strah da ćete se nakon tri mjeseca trčeći vratiti, jer i tamo  đe ste pošli, sunce podjednako jako prži.