Monthly Archives :

December 2014

MMXV

150 150 Milos2

2015. će biti godina puna izazova za ekonomiju Crne Gore. Stoga smo odlučili da navedemo ključne ekonomske izazove za MMXV godinu sa kojima će se suočiti država, banke, privreda i stanovnici Crne Gore.

1. Planirano je zaduženje od 663 miliona eura koje će se iskoristiti na sljedeći način:

a. plaćanje postojećih kredita koji dospijevaju na naplatu,

b. stvaraja fiskalne rezerve;

c. pokrivanje deficita Budžeta.

Podsjetimo, rejting agencija Standard and Poors je u novembru smanjila kreditni rejting Crne Gore, čime se dovodi u pitanje zainteresovanost investitora za refinansiranje ovako velikog iznosa državnih obveznica. Dodatno, pogoršanje kreditnog rejtinga će za posljedicu imati veću kamatnu stopu na obveznice, čime se povećava trošak Budžeta. Opet, to za sobom povlači manje novca za ostale budžetkse korisnike;

2. Godišnji deficit Fonda PIO iznosi preko 200 miliona eura koji ce se finansirati iz pomenutog zaduženja. Ovakav sistem finanisiranja penzija je neodrživ na duži rok, zbog čega se u MMXV može očekivati početak izmjena zakonske regulative;

3. Evidentan je trend smanjivanja kreditnog portfolia banaka. Ovo znači da banke manje kreditiraju privredu i stanovništvo, dok istovremeno kreditiraju državu kroz kupovinu kratkoročnih obveznica (što se evidentira kao ulaganje u hartije od vrijednosti). U MMXV možemo očekivati sličan trend, uprkos otvaranju novih banaka;

4. Banke imaju značajne viškove depozita koje plasiraju u državne obveznice sa niskim kamatnim stopama. Dakle, glavni konkurent i u MMXV crnogorskoj privredi i građanima biće država Crna Gora koja se zadužuje kod lokalnih banaka, uglavnom na kratak rok radi finansiranja potrošnje;

5. Očekuje se dodatni pad kamatnih stopa na depozite građana i privrede, čime će banke smanjiti svoje troškove finansiranja;

6.Predlogom Zakona o Budžetu za MMXV, planirana je veća naplata poreza u iznosu od 120 miliona eura u odnosu na 2014. godinu, a što je čak 250 miliona eura više nego u 2013. godini. Obzirom da privreda nema pristupa novim kreditima kod banaka čime će pojačati svoje aktivnosti, definitivno se može konstatovati da je plan ovako velike naplate poreza teško ostvariv;

7. Država će morati da riješi nagomilane probleme kod kompanija koje ne plaćaju poreze, zbog čega je poreski dug narastao na preko 500 miliona eura. Zbog mjera prinudne naplate, očekuju se povećan broj stečajeva kompanija koji naizostavno prati povećani broj nezaposlenih lica.

8. Zbog složene političke situacije ali i pada vrijednosti valuta u Ukrajini i Rusiji odakle nam dolazi značajan broj visokoplatežnih gostiju, turistička privreda Crne Gore će u MMXV zabilježiti manje prihode. Podsjećamo, turistička privreda je jedan od ključnih grana crnogorske ekonomije;

9. Posebno zabrinjava činjenica da je kredit za izgradnju prve dionice auto puta odobren u dolarima, zbog čega se Crna Gora izlaže valutnom riziku koji može ugroziti javne finansije;

10. Za MMXV, najavljuje se smanjivanje broja zaposlenih u državnoj upravi. Zaposleni u državnoj upravi koji budu prekobrojni dobiće otpremnine koji ne garantuju dugoročnu stabilnost i perspektivu. Dodatno, banke će se suočiti sa porastom broja nenaplativih kredita kod ove grupe klijenata obzirom da su im odobravali kredite koji će se teško otplaćivati zbog gubitka posla;

11. Dugoročno neadekvatna obrazovna politika će u MMXV se manifestovati kroz bolno suočavanje svršenih visokoškolaca sa surovom realnošću ekonomije, obzirom na neusklađenost  ponude i tražnje na tržištu rada;

12. Naplata potraživanja je značajno ubrzana kroz početak rada javnih izvršitelja. Ovo znači da će u MMXV praktično biti ukinuto “parakreditiranje” kompanija u državnom vlasništvu za plaćanje režijskih troškova (voda, struja, komunalije…);

U svakom slučaju, očekuje nas teška MMXV godina. Zapamtite, nije kriza već realno stanje u našoj ekonomiji. Ukoliko se hitno ne preduzmu teške i korjenite reformske mjere, bez obzira ko je na vlasti, Crnoj Gori prijeti realna opasnost od bankrota.

Srećna Nova, MMXV godina!

Za kilometar dolara

150 150 Milos2

Došao je i taj dan – u crnogorskoj Skupštini, usvojen je Zakon o autoputu. Sve ptice (uključujući pingvine) na grani znaju da prioritetna dionica crnogorskog autoputa, dužine 42 kilometra, košta 809 miliona eura. Kladimo se da svaka druga ptica sa grane zna da su uslovi kredita sljedeći: iznos kredita 688 miliona eura, rok otplate 20 godina, šestogodišnji grejs period i kamata od dva odsto godišnje, kao i da razliku do 809 miliona eura koja iznosi 121 milion eura finansira Vlada Crne Gore.

Kladimo se da svega nekoliko crnogorskih ptica (uključujući pingvine) zna da je gore pomenuti kredit odobren u – dolarima. Ova vješto prikrivena informacija se provukla u poslednjem izvještaju rejting agencije Moodys od 30.11.2014 godine.

Šta ovo u prevodu znači, najdraži naši čitaoci? To znači da smo otplatu kredita od 688 miliona eura vezali za promjenu kursa dolara i eura. Opet, što to zaista znači za crnogorske građane? Otplata kredita se vezuje za dolar znači da svaka oscilacija dolara ima nesagledive posljedice po stabilnost javnih finansija Crne Gore. Zašto iznosimo ovu tvrdnju? Crna Gora je eurska ekonomija – svi prihodi naše ekonomije su u eurima, dok je kredit za igradnju prve dionice autoputa ugovoren u dolarima, pa ćemo ga tako i vraćati. Podsjetimo, kredit za prvu dionicu autoputa od 688 miliona eura predstavlja gotovo 60% godišnjeg crnogorskog budžeta!

U pravilnom postavljenom finansijskom modelu investicije, pravilo je sljedeće: ako finansirate investiciju u dolarima, a otplaćujete je u eurima, svako slabljenje eura znači da ćete morati platiti više dolara da bi je otplaćivali. Subjekti koji koriste ovakav način finansiranja, radi zaštite od promjene kursa, koriste tehniku koja se zove hedžing. Do sada, niko u Crnoj Gori nije pomenuo eventualnu zaštitu od promjene kursa dolara zbog uticaja na javne finansije naše države.

Pretpostavljamo da vam ni ove informacije i suva teorija ne pojašnjavaju kompleksnu problematiku odnosa valuta dolara i eura. Zato ćemo dati primjer za lakše razumijevanje ovog velikog problema. Zamislite sljedeću situaciju: dolar ojača 20% u odnosu na euro. To znači da se glavnica našeg kredita za autoput povećava za nevjerovatnih 137 miliona eura (20% od 688 miliona eura). Sad ćete pomisliti – “Đe dolar da ojača toliko, nema šansi; ovi ljudi zaista mrze sve što služi napretku Crne Gore.

Anticipirajući vaše misli, pripremili smo se na vrijeme nekim tamo zvaničnim podacima o kretanjima kursa dolara i eura. Mislite li da je nemoguće da dolar može da ojača 20% u odnosu na euro? Pogledajte ove grafike koji pokazuju odnos eura i dolara u proteklih 10 godina.Što vam prvo padne na pamet kad vidite ove grafike? Osilacije, zar ne?

Istorija se ponavlja, tako nas uče u školama. Zamislite da se ne tako davna istorija ponovi; dolar ojača dvostruko u odnosu na euro u narednih 8 godina. Što znači za naše kreditno zaduženje u dolarima? Pogađate – i ono će se udvostručiti! Dakle, nećemo biti dužni 688 miliona eura već skoro 1,37 milijardi eura.  I to samo za prvu dionicu autoputa!

20100830193250!The_Scream-2

Slične probleme su imali građani koji su uzimali kredite koji su bili ugovoreni (ne i isplaćeni, ovako će biti i za auto put) u švajcarskim francima. Znate i sami za primjere da nakon više od 5 godina otplate glavnice i kamate, stanje ovih kredita je bilo veće nego u trenutku odobrenja?! U toku je parnica koju su pokrenule crnogorski građani i kompanije protiv banaka koje su odobravala ove kredite. Ko je prošao kroz tu situaciju, zna o čemu se radi…

Što želimo da konstatujemo i na što želimo da upozorimo, poštovani čitaoci? Vezivanje otplate kredita u iznosu od 688 miliona eura (ponavljamo po ko zna koji put – za prvu dionicu autoputa) za dolar predstavlja izuzetno veliki rizik za sve građane Crne Gore. Dodamo li tome da ukupna projektovana cifra za kompletan autoput iznosi 1,941 milijardi eura, postoji realna mogućnost da se dug za izgradnju autoputa udvostruči na 4 milijarde eura zbog promjene kursa eura i dolara. Svim crnogorskim pticama ali i građanima mora biti jasno da smo finansijski suverenitet naše Crne Gore postavili na vjetrometini svjetskih valutnih kriza i geopolitičkih igara na koje nemamo ama baš ni malo uticaja.

Neka ti je dolar u pomoć, “Goro moja”.