Monthly Archives :

November 2014

Znakovi pored auto puta

Milos2

Dobro, poznato je da se ne slažemo sa predloženom izgradnjom auto puta. Puno je razloga za to, pominjali smo ih ranije. Ipak, kako nas ne bi etiketirali kao dokone kritičare koji ne znaju ništa drugo da rade osim da kritikuju, riješili smo da predložimo alternativu projektu izgradnje auto puta!

Elem, prethodnih mjeseci smo intenzivno radili na nekoliko projekata za koje smatramo da bi bili adekvatna alternativa auto putu. Brojne neprospavane noći, desetine litara kafe i masni bureci uz jogurt sa 0% masti, ipak su se isplatile – napravili smo studiju izvodljivosti za novi projekat koji će potpuno izmijeniti Crnu Goru! Dobru uvertiru za naš projekat juče napravi Predsjednik Skupštine Crne Gore koji izjavi: ”Nema velikih projekta bez rizika i nema istorijskih projekata bez rizika. To su projekti koji ostaju, uvijek su skuplji nego u početku gradnje i puni su neizvjesnosti. Ali što je sigurno, svi su promijenili izglede i biće jedne zemlje”. Kakva lirika, emocija, sentimentalnost; gotovo identična Njegoševoj “Noć skuplja vijeka”. Potpisujemo mu izjavu i dajemo besplatno na uvid naš projekat.

O čemu se radi? Radni naziv projekta je MonteMars Lift; podrazumijeva izgradnju svemirskog lifta od Podgorice do Marsa, uz izgradnju pratećih sadržaja na Marsu (Spa & Wellness resorti). Prema našim projekcijama i analizama, projekat je apsolutno isplativ uprkos početnoj cijeni od 666 hiljada milijardi eura. Smatramo da će isti donijeti ekonomsku, socijalnu, demografsku i sveukupnu revoluciju Crnoj Gori, kako pomenuše juče u Skupštini.

Sigurno se pitate kako tako skup projekat može da bude isplativ? Obzirom da bi bio svjetska atrakcija (one of a kind), u našem modelu smo predvidjeli da bi se svaki građanin svijeta vozio 12 puta godišnje do Marsa. Cijena povratne karte će iznositi 500 eura i biće oslobođena PDV-a, af kors. Obzirom da na svijetu živi preko 7 milijardi ljudi, ovaj projekat bi donosio godišnji prihod od 42 hiljade milijardi eura samo od prodaje karata. Ako u kalkulaciju uključimo hranu (uvoznu), vodu (uvoznu) i prodaju suvenira (domaćih), godišnji prihod se penje na vrtoglavih 80 hiljada milijardi eura. Kako se lift zbog svemirskih struja mora napraviti od titanijuma i nekih neotkrivenih materijala (znamo da ćemo ih otkriti jer se pravi ludilo laboratorija iz EU fondova), to znači da nema troškova investicionog održavanja MonteMars Lifta. Sve ovo nam daje za pravo da konstatujemo da će se projekat isplatiti za svega 10-ak godina.

Da ne pominjemo što bi MonteMars Lift uradio za naš turizam, ugostiteljstvo i ostale uslužne grane. Usput, Crnogorci bi postali prvi ljudi koji bi iz lifta kročili na vanzemaljsko tlo. O lepršanju crnogorske zastave na Marsu da ne pričamo.

Ajde da se uozbiljimo i malo se zamislimo o znakovima pored auto puta. Gospodo poslanici, kad budete pritisnuli čuveni zeleni taster, ne zaboravite da tim činom ćerate ovu državu u dužničko ropstvo i stavljate finansijsku omču oko vrata postojećim i budućim generacijama. A vi dragi građani, počnite već sad štedite, obzirom da ubrzo kreće neviđeno stezanje kaiša – smanjenje plata uz otpuštanje velikog broja ljudi iz javnog sektora. Studenti, za vas neće biti posla za koji ste se školovali. Penzioneri, moraćete se strpiti se još tridesetak godina   da bi vam se penzije povećale. Kolege iz malih i srednjih preduzeća, očekujte veće kontrole, velike kazne i nerazumijevanje od strane države za probleme u kojima ćete se uskoro naći. Živi bili pa viđeli.

“Sve su Drine ovog svijeta krive; nikada se one neće moći sve ni potpuno ispraviti; nikada ne smijemo prestati da ih ispravljamo.” Ivo Andrić, Znakovi pored puta.

Pozorište na Ekonomskom fakultetu

150 150 Milos2

Ekonomska javnost ovih dana zaista ima puno tema za rasparavu. Dionica auto puta od 40 kilometara koja košta 809 miliona eura, budžet koji je uvećan za finansiranje auto puta, novo zaduživanje države od preko 600 miliona eura… Vruća ekonomska jesen, priznajte. Ipak, najviše medijske pažnje je privukla predstava u vezi rada Ekonomskog fakulteta, najstarije jedinice Univerziteta Crne Gore.

“Kao ljetnje kiše, iznenada i bez najave” je objavljena vijest – Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UO UCG) je smijenio dekana Ekonomskog fakulteta zbog navodnih nepravilnosti u radu. Scenografija predstave je postavljena krajnje jednostavno, da ne napišemo jeftino: smjenjujemo dekana, imenujemo vršioca dužnosti i nastavljamo sa radom kao da se ništa nije dogodilo. Režiser predstave je smatrao da je jedno saopštenje dovoljno za smjenu dekana ekonomije.

Da Ekonomski fakultet ipak nije Fakultet dramskih umjetnosti, pobrinuli su se studenti i Upravni odbor Ekonomskog fakulteta, pa se radnja predstave se ipak ne razvija po zamišljenoj scenografiji. U realnom životu, glavni glumci odbijaju ponuđene uloge i ponašaju se mimo očekivanja Režisera. Događa se nešto neočekivano, neviđeno na ovim prostorima – kao znak solidarnosti sa dekanom, kompletna uprava Ekonomskog fakulteta daje otkaze. Kao najslađi šlag na unaprijed pripremljenoj torti Režisera – studenti su digli glas protiv smjene dekana. Izgleda jednoglasno.

Adekvatno nepripremljeni za novonastale okolnosti koje se ne uklapaju u unaprijed definisane ulogame, UO Univerziteta Crne Gore daje obrazloženje sa razlozima za smjenu dekana Radovića. Zastanimo ovdje na par minuta i napravimo dramsku pauzu. Reklo bi da je UO UCG vrhunski revnosan kada se radi o poštovanju pravila; naravno, pod uslovom da su njihovi navodi tačni i da iste aršine primjenjuju na sve organizacione djelove Univerziteta.

Ipak, jedan događaj remeti idilu unaprijed zamišljene predstave. Naime, na sjednici Skupštine Crne Gore koja je održana 10.11.2014 godine Rektorka (rodno smo senzitivni) Univerziteta Crne Gore je izjavila sljedeće: “Očekujemo od Vlade da nam izađu u susret u vezi sa saniranjem dugovanja – neisplaćenih poreza i doprinosa, neisplaćenih normi, komisija, obaveza po kolektivnom ugovoru i sudskim tužbama, troškovima za struju, vodu… Ne možemo odgovarati ni za regularan proces, a ne unapređenje nastave sa aktuelnim budžetom. “. Dakle, Rektorka je i sama priznala da ne može odgovarati za regularan proces nastave. Par dana nakon ove izjave, UO UCG smjenjuje dekana zbog – navodnih neregularnosti u radu Ekonomskog fakulteta?!

Da podsjetimo, dug Univerziteta Crne Gore iznosi vrtoglavnih 6 miliona eura, od čega su 2 miliona za poreze i doprinose.  Dakle, UCG ne plaća poreze i doprinose državi Crnoj Gori; ne isplaćuje dodatna primanja zaposlenima i ne plaća obaveze prema komunalnim preduzećima. Univerzitet Crne Gore ne poštuje zakone Crne Gore.

Ajmo da zamislimo sljedeće: Poreska uprava je revnosna kao što je to UO UCG, pa donosi odluku o blokadi Univerzitet za recimo 2 miliona eura, koliko iznosi dug za poreze i doprinose. Što bi se desilo? Likovi sa Univerziteta bi javno protestvovali jer je ugrožena autonomija Univerziteta. Dodatno, sasvim sigurno bi se žaliti nekom međunarodnom organu koji će izraziti čuđenje što Poreska uprava nema senzibilitet prema  UCG u ovim teškim vremenima. “Đura će ti oprostiti što te tukao” – Poreska uprava bi zbog pritiska međunarodnog organa povukla blokade i sve bi se vratilo u pređašnje stanje.

Stvarno, o čemu se ođe zaista radi? Kako će predstava zaista završti? Da li će glavni akteri nastaviti da igraju role svog života i pokazati da je ekonomija dovoljno jaka da se odupre napadima Režisera i ekipe koja igra iza bine? Ili će, kao što se dogodilo mnogo puta do sada, prihvatiti unaprijed dodijeljenje uloge, bez ukrštanja argumenata sa Režiserom koji o ekonomiji i ne zna baš previše?

Iskreno se nadamo da će preovladati – zdrav razum i struka. Naravno, ekonomska. Bez dramskih pauza.

Finansijski kakao Prijestonice

150 150 Milos2

U susret planiranom otvaranju fabrike čokolade na Cetinju, red je da se zasladimo izvještajem o reviziji Završnog računa Budžeta Prijestonice Cetinje, koju je uradila Državna revizorska institucija (DRI). DRI je izrazila negativno mišljenje na finansijske izvještaje Prijestonice. Opremićemo tekst stihovima iz naslovne numere, koja se savršeno uklopila u današnju temu. Sva prava zadržana.

“Mi smo kao par, mi smo kao dobar par”

DRI je na čitavih 80 strana napisala profesionalan Izvještaj, koji ukazuje na značajne greške u finansijskim izvještajima Prijestonice Cetinje, zbog čega je dato negativno mišljenje.

Citiramo najzanimljivije stavke iz izvještaja:

1. ”Revizijom su utvrđene bitno materijalne greške koje su značajno uticale na iskazani finansijski rezultat. Prijestonica Cetinje je u Izvještaju o konsolidovanoj javnoj potrošnji prikazala suficit u iznosu od 1.802.456 eura, dok je revizijom utvrđeno da sve transakcije nijesu evidentirane na osnovu vjerodostojne dokumentacije u vremenu u kojem su realizovane tako da finansijski rezultat korigovan nalazima revizije iskazuje deficit u iznosu od 921.581eura.” Da, poštovani čitaoce – razlika između onog što su našli revizori i onoga što je Prijestonica inicijalno prikazala iznosi cijelih 2.764.037 eura, što predstavlja čak 42% od planiranog Budžeta Prijestonice za 2013. godinu. 42%. 42%. 42%;

2. “Prijestonica Cetinje nije sprovela kompenzacije i nije u Glavnoj knjizi trezora prikazala prihode iz Egalizacionog fonda u iznosu od 1.031.363,50 eura “;

3. “Pozajmice, krediti, deponovana novčana sredstva umanjen je za iznos 394.400,00 eura, jer ne predstavlja rashod, već se odnosi na odlive gotovine sa jednog na drugi račun unutar Konsolidovanog računa trezora.”. Znaju li u Prijestonici razliku između rashoda i raspoređivanja sredstava? Od tričavih skoro 400.000 eura?!;

4. “Takođe, utvrđena su i druga odstupanja koja su uticala na davanje iskazanog mišljenja. Pomenuta odstupanja se odnose na određene nedostatke u planiranju budžeta, sistemu evidentiranja neizmirenih obaveza, imovine, prikupljanja pojedinih javnih prihoda, odstupanja u primjeni važećih zakonskih i podzakonskih propisa, nefunkcionisanja sistema unutrašnjih kontrola u pojedinim slučajevima kao i nenamjensku potrošnju sredstava”.

Gradonačelnik na sve ove navode kaže “ da su koristili metodologiju koju koristi većina opština zbog čega imaju rezultat drugačiji u odnosu na DRI te da će ubuduće primijeniti metodologiju koju DRI preporučuje”. Poentira: “u izvještaju DRI ne piše da je bilo zloupotreba, prekršaja i materijalnih grešaka.

Hm. Pročitajte ponovo što piše u Izvještaju DRI. Ako Gradonačelnik ima i malo sumnje u ovaj izvještaj, valjda bi trebao da napiše protesno pismo DRI i da konkretne zamjerke na Izvještaj. I naravno, da ga učini – javnim.

“Deca kao ne znaju, starci kao mudruju”

Ajde da malo uđemo u detalje izvještaja. Recimo, ajde da vidimo kako slatka Prijestonica planira.

Ostvareni prihodi su veći za 10% u odnosu na planirane. Reklo bi se – sjajno, nevjerovatno dobro!. Ipak, ako pogledamo tabelu o strukturi prihoda, vidimo da su svi osim jednog prihoda bili neadekvatno planirani! Tako imamo da je prihod od prodaje nepokretnosti bio planiran na 400.000 eura a ostvaren je u iznosu od 10.444 što je iznosi 2,61% od plana. Greška u planiranju od nevjerovatnih 97,39%! Ajmo dalje: ostali prihodi planirani na 300.000 eura, ostvareno 9.309,56 eura što iznosi 3,10% plana.

Najveća prekoračenja budžeta u pozitivnom smislu su – transferi od budžeta Crne Gore. Naime, planirani transferi su iznosili 500.000 eura, dok je ostvareni prihod bio 1.732.568 miliona eura. Čitavih 1.232.568 eura razlike ili nekoliko stotina procenata iznad plana?!

Da ne dužimo priču, na strani 24 Izvjestaja revizora se nalazi tabela o planim i ostvarenim prihoda  koja govori više od 1.000 riječi (link Izvještaja: http://www.dri.co.me/1/doc/Izvjestaj%20o%20reviziji%20Zavrsnog%20racuna%20budzeta%20Prijestonice%20Cetinje%20za%202013.%20godinu.pdf).

Možete zaključiti samo jedno – svi prihodi su ispod plana osim onog koji se dobija od države a koji je – da podsjetimo – pogrešno evidentiran?! Vratite se na početak tekst i pogledajte citirane djelove izvještaja, tačka 2).

“Vojnici kao budni, žene kao verne”

Ostali nalazi iz izvještaja su sljedeći (citiramo samo najznačajnije):

1. Revizijom je utvrđeno da je u pojedinim organima tokom godine bilo zaposleno više lica nego što je predvidjeno pojedinačnim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,

2. Tokom 2013. godine, Prijestonica je izvršila isplatu osam neto zarada za period januar-avgust, dok pripadajući porezi i doprinosi po ovom osnovu, nisu isplaćeni

3. Plaćanja prema dobavljačima u pojedinim slučajevima nijesu potkrijepljena potpunom dokumentacijom.

4. Za pojedine usluge održavanja nijesu zaključeni ugovori o pružanju usluga, što nije u skladu sa članom 6 Zakona o javnim nabavkama i vršena su plaćanja u iznosima za koje je trebalo pokretati i sprovoditi postupke u skladu sa članom 20 Zakona.

5. U ugovorima koji se odnose na pružanje konsultantskih usluga nije preciziran radni zadatak (opis poslova).

6. Prijestonica se nije pridržavala Internog uputstva za obračun i isplatu zarada

7. Plaćanje obaveza za izdatke za opremu vršeno je u pojedinim slučajevima avansno, bez dostavljene fakture, na osnovu profaktura ili ponuda od pojedinih dobavljača u iznosu od 28.198,00€.

8. Izvršena je provjera obračuna amortizacije za novonabavljena sredstva i utvrđeno da obračun amortizacije nije ispravan,

9. Nije izvršen i dostavljen popis stanja na žiro računima Prijestonice Cetinje, koji su sastavni dio konsolidovanog računa trezora, kao ni stanje potraživanja i obaveza na dan 31.12.2013. godine;

10. Direkcija za imovinu nije u skladu sa Zakonom o državnoj imovini uspostavila evidenciju državne imovine i podatke o pokretnoj i nepokretnoj imovini

11. U izvještaju o dodijeljenim javnim nabavkama putem neposrednog sporazuma nisu evidentirani svi dobavljači

“Sve je mutno”

Reče li Gradonačelnik da nije bilo materijalnih grešaka u izvještaju?! “Sve je mutno…”, Kao kakao, zar ne?

Marketinska lobotomija Parade ponosa

150 150 Milos2

Dok neđelja prolazi u emotivnim nabojima da li treba organizovati Paradu ponosa ili ne, odlučili smo da damo skromni doprinos ovoj problematici kroz našu sasvim neuobičajenu prizmu objašnjavanja pojava iz svakodnevnog života kroz različite ekonomske discipline.

Za odbranu teze koristićemo ekonomsku disciplinu marketing. Obzirom da je marketing multidisciplinarna nauka koja obuhvata mnogo tema (na žalost, najčešće je povezuju sa EPP-om (ekonomsko-propagandni program) i reklamama), mi ćemo se baviti dijelom marketinga koji se odnosi na konkurenciju.

Teza koju branimo je sljedeća: Ukoliko se ponašaju isključivo racionalno u smislu maksimizacije ljubavnih odnosa sa suprotnim polom, heteroseksualci/ke bi trebalo da maksimalno podržavaju manifestacije koje promovišu homoseksualci/ke.

Čitajte pažljivo, bez zamjene teza

Zašto kažemo da bi heteroseksualci/ke trebalo maksimalno podržavaju Paradu ponosa ukoliko žele da maksimizuju ljubavne odnose sa suprotnim polom?

Obrazloženje teze je prilično jednostavno: Promocijom homoseksualnih manifestacija, povećava se broj homoseksualaca/ki u društvu. Samim povećavanjem broja homoseksualaca/ki dovodi do smanjene konkurencije u segmentu heteroseksualaca/ki, obzirom da se tražnja za heteroseksualcima/kama povećava.

Pojednostavljeno: što više Parada ponosa, to više muškaraca za žene i više žena za muškarce. Vrlo prosto, zar ne?

Naravno, iz ove teze smo isključili snažne sociološke dogme, psihologiju gomile i različite nivoe ukupne društvene kultutre za prihvatanje različitosti. Kada se one uključe u ovu jednačinu, postaje jasno koliko one snažno utiču na stavove pojedinca; ne samo kada govorimo o Paradama ponosa.

Uz malu pomoć ekonomije – Think different.