Monthly Archives :

October 2014

Komparativna nejednakost

150 150 Milos2

Ok, rasprava na jučerašnoj 77. sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore bila je prilično dosadna sve do trenutka kada Predsjednik Odbora direktora Regulatorne agencije za energetiku nije ladno izjavio da prosječna plata zaposlesnih u pomenutoj Agenciji iznosi oko 1.400 eura neto. Opravdanje za visoke plate vidi u činjenici da je za obavljanje poslova u Agenciji potrebna velika stručnost. I još se nabuka na poslanike kako to ne razumiju.

Da malo razbijemo monotoniju skupštinskih razgovora, pa da malo uporedimo neto plate tri najznačajnija državna funkcionera u 2014-toj godini, koji obavljaju takođe neke važne poslove, zar ne.

Tako Predsejdnik Crne Gore prima neto platu od 1.649,95 eura; Predsjednik Skupštine Crne Gore prima 1.392 eura dok Predsjednik Vlade Crne Gore prima platu od 1.131,13 eura. ispada da ljudi koji vode ovu državu primaju manja ili neznatno veće plate od prosjeka koji se prima u Regulatorne agencije za energetiku. Neko pomenu da Predsjednik Odbora direktora ove Agencije ima platu od 3.000 eura. Neto, da ponovimo.

Ajmo malo da glasamo; pitanja ne zahtijevaju veliku stručnost, na žalost. Na pitanja možete odgovarati samo sa DA ili NE (naravno u sebi, da ko ne čuje):

1. da li posao u Regulatornoj agenciji za energetiku zahtijeva veću stručnost od  posla koji obavljaju Predsjednik države, Predsjednik Skupštine ili Predsjednik Vlade Crne Gore?

2. da li smo sami u svemiru?

3. da li zaposleni u pomenutoj Agenciji obavljaju složeniije poslove od ljekara u bolnicama, čija prosječna plata iznosi oko 500 eura?

4. da li je kilogram gvožđa teži od kilograma perja?

Glasanje je otvoreno do sljedeće rasprave o budžetu Regulatorne Agencije za energetiku.

Analiza izvjestaja ECB-a – slucaj NLB

150 150 Milos2

Kao što je najavljivano, Evropska centralna banka (ECB) je juče objavila rezultate stresnog testiranja 123 velike banke koje posluju u eurozoni. Od 123 banke koje su bile podrvgnute stresnom testiranju, 24 nije zadovoljilo zahtjeve ECB za kapitalom.

Kao najzanimljivije činjenice iz ovog izvještaja, izdvojili bi sljedeće:

1. ukupno 9 italijanskih banaka nije prošlo test, što govori o velikim problemima italijanske privrede;

2. najstarija banka na svijetu, Monte dei Paschi di Siena ima i najveću “rupu” kapitala, koja iznosi čak 2,11 milijarde eura;

3. dvije slovenačke banke, NLB i Nova Kreditna banka Maribor (NKBM) nisu prošle test, dok je treća slovenačka banka SID banka, prošla test.

Posebnu pažnju moramo pokloniti NLB banci, obzirom da je NLB banka jedina od banaka koje posluje u Crnoj Gori. Samim tim,  smatramo da je izuzetno važno da analiziramo rezultate stresnog testiranja za NLB.

Dakle, činjenice iz izvještaja su sljedeće:

1. u slučaju normalne privredne aktivnosti, NLB nema potrebe za dodatnim kapitalom;

2. pod pretpostavkom da će dogoditi trogodišnja recesija u periodu od 2014. do 2106. godine, potrebe za dodatnim kapitalom za NLB na kraju 2016. godine će iznositi 34,3 miliona eura;

3. NLB je dužna da u naredne dvije nedjelje ECB-u dostavi plan jačanja kapitala;

Kao što možete zaključiti iz gore navedenog, NLB je trenutno dobro kapitalizovana banka (koeficijent solvenosti banke na 31.12.2013 godine iznosi 14,6%, dok je zakonski minimum za koeficijent solventnosti 10%). Za prvih 6 mjeseci 2014. godine, NLB je zabilježila profit od 34 miliona eura. Kako smo već naveli, NLB-u će trebati 34,3 miliona eura “svježeg” kapitala, što znači da je profit iz ove godine biti usmjeren na jačanje kapitala, čime će se ispuniti zahtjevi Evropske centralne banke.

Da je banka na putu potpunog oporavka, bilo je jasno i u junu ove godine, kada je emitovala korporativne obveznice (prvi pupt od 2010. godine) u visini od 300 miliona eura sa stopom prinosa od 3%. Ove činjenice su rezultat predanog rada menadžmenta NLB banke u smislu racionalizacije poslovanja i smanjenja operativnih troškova, kao i napornog i izazovnog posla restrukturiranja ukupnog portfolia NLB banke.

Za sve građane i kompanije iz Crne Gore koji imaju otvorene račune u NLB Montenegro banci, poruka je jasna – NLB Montenegro banka je stabilna i ima perspektivu nastavka poslovanja. Naravno, država Slovenija, kao najveći akcionar NLB-a, će donijeti strateške odluke o daljim pravcima razvoja banke.

Što se tiče NKBM, rezultati stresnog testiranja će ubrzati prodaju OTP-u do kraja godine za cijenu od oko 300 miliona eura.

 

Finansijska Oktobarska revolucija

150 150 Milos2

Ako ste gajili nadu da ćemo se 2014. godine baviti istorijom, Rusijom, Putinom i globalnom politikom, grdno ste se prevarili. Naš fokus ostaje na ekonomiji i finansijama 🙂 Danas pišemo o pravoj maloj revoluciji u našem bankarskom sektoru. O čemu se radi?

Prvo da razjasnimo – ovo nije PR tekst (nismo se “prodali”), obzirom da ćemo jednu finansijsku instituciju pohvaliti zbog sjajnih aktivnosti koje sprovodi.

Naime, Hipotekarna banka je osvježila naše sivkasto nebo (iako se uporno tvrdi da niđe nebo nije plavo kao iznad CG) u tri pravca: IT, tržištu kapitala i marketingu.

U domenu IT-a, HB je sa Crnogorskim Telekomom predstavila inovatino rješenje Premium MasterCard® PayPass™ Stiker koji omogućava da se plaćanje obavavlja bezgotovinski prislanjanjem naljepnice na PayPass™ čitač kod prodavca.

Idemo dalje. Hipotekarna banka je prva institucija u Crnoj Gori koja je emitovala obveznice na Montenegro berzi, čime je dala snažan implus razvoju tržišta kapitala. Prema najnovim informacijama, prodato je preko 70% emitovanih obveznica, što je izuzetan uspjeh, imajući u vidu stanje na crnogorskom tržištu kapitala.

I  za sami kraj, šlag na torti. Odlično osmišljena i kreativna marketing kampanja koja promoviše tehnologiju bezkontaktnog plaćanja je osvježila crnogorsku reklamnu uravnilovku. Ukratko – neki lik je plaćao ljudima račune u Podgorici uz pomoć gore navedene tehnologije; ljudi se bili zatečeni i pričali su o tome danima, šireći ovu nevjerovatnu informaciju. Niko nije znao o čemu se radi, sve do formalnog predstavljanja   Premium MasterCard® PayPass™ Stikera. Pokazalo se da primjena tzv. buzz marketinga (u podgoričkom slengu – čaršijska priča) djeluje mnogo efektnije od klasične reklamne kampanje koja ima visoke budžete.

Imajući u vidu gore navedeno, trostruka inovativnost Hipotekarna banke u danima sveopšte letargije zaslužuje svaku pohvalu i to sve u 20 dana oktobra! Nadamo se da oni neće uspavati, kao i da će druge banke krenuti da rade na sličan način.

Nepodnosljiva lakoca neodgovornosti trosenja drzavnih para

150 150 Milos2

 

Dok obraćamo pažnju na sjajnu obradu Azrine pjesmice, sjetismo se da smo prije nekoliko dana (tačnije, 10.10.2014 godine ) obratili pažnju na činjenicu da je Državna revizorska institucija (DRI) skromno objavila Izvještaj o reviziji predloga Zakona o završnom računu Budžeta Crne Gore za 2013. godinu. Ne mareći za to a radi pravilnog formulisanja zaključaka, podvlačimo da su rađene dvije revizije: finansijska i revizija uslađenosti. Finanijska revizija je dobila pozitivno mišljenje uz skretanje pažnje na tri činjenice, dok je revizija usklađenosti dobila uslovno mišljenje uz skretanje pažnje na 13 činjenica.

Sad kad smo vas smorili tehničkim stvarima, red je da se malo (po)zabavimo činjenicama zbog kojih je Zakon o završnom računu budžeta Crne Gore za 2013. godinu dobio uslovno mišljenje u smislu revizije usklađenosti.

Dvije su kategorije činjenica, finansijske i nefinansijske.

Najvažnija finansijska činjenica je  sljedeća – MF (Ministarstvo finansija) je prekoračilo budžetsku potrošnju za 261.155.210,71 eura (kako li nađoše ovih 71 centi, svi se pitamo). Dozvoljeno prekoračenje (nešto kao zakonski uređen overdraft?!) iznosi 238.602.065,82 eura, dok je nedozvoljeno prekoračeno 22.553.144,89 eura. Ovo poslednje znači da je MF nedozvoljeno potrošilo 22 i po miliona eura 🙂 Samo nije jasno kako građani i privatne ne mogu nedozvoljeno potroše neke pare. Molimo MF da podijeli tajnu sa građanima i kompanijama kojima očajnički trebaju pare, kako bi poplaćali neke dospjele račune.

Ipak, ključni nalaz ove revizije leži u nefinansijskim činjenicama. Kako na njih niko ne obraća pažnju, riješili smo da se sa istima poigramo. Državni revizori pišu ovako (citiramo, to jest radimo copy/paste):

1. “ Revizijom sistema javnih nabavki konstatovani su nedostaci koji se ponavljaju iz godine u godinu, a odnose se na neadekvatno planiranje nabavki, nesprovođenje procedura u skladu sa zakonskom regulativom i neprecizno sastavljanje tenderske dokumentacije”.

2. “ Određeni broj preporuka, datih u izvještaju o reviziji Zakona o završnom računu Budžeta Crne Gore za 2012. godinu i pojedninačnim izvještajima o revizijama, nije realizovan

3. “ Revizijom sistema unutrašnjih kontrola, kod potrošačkih jedinica koje su bile predmet revizije, utvrđeno je da sistem unutrašnjih finansijskih kontrola nije uspostavljen na zadovoljavajućem nivou, dok su jedinice interne revizije otpočele revizije pojedinih procesa”.

‘ajde pročitajte još jednom ove navode DRI. Podsjećamo, ovo nisu pisali eksperti iz EU, već domaći revizori. U ove tri stavke staje cijela problematika načina trošenja naših para. I to se ponavlja iz godine u godinu; u gramatici, to se zove glagolski pridjev trpni.

Profinjena elegancija. Galantnost. Džekiranje. Iz naših para. ‘oćemo li ovako trošit’ 800 miliona za autoput? Kako Džoni  u originalu naslovne pjesme kaže, “Zaboravi na sve što znaš, opusti se sad, ne traći svoje vrijeme…”