Monthly Archives :

June 2014

Pokazatelji poslovanja banaka za prvi kvartal 2014. godine

150 150 Milos2

Na sajtu Centralne banke Crne Gore, nedavno su objavljeni bilansi stanja i uspjeha banaka koje posluju u Crnoj Gori. Pažljivo smo analizirali podatke riješeni da sa vama podijelimo naše zaključke.

Važno je napomenuti da smo upoređivali podatke na 31.12.2013 i 31.03.2014 godine, (prva tri mjeseca tekuće godine).

Sve u svemu, generalni zaključci su sljedeći:

1.rast kreditnog portfolia za građane i privredu banaka je izuzetno mali i nedovoljan za značajnije oživljavanje crnogorske ekonomije;

2. višak likvidnih sredstava banke plasiraju u državne obveznice, čime država postaje značajan konkurent privredi u smislu obezbjeđivanja novih kredita;

3. brže smanjivanje kamata na depozite nego na kredite, što dovodi do dodatne profitabilnosti banaka;

4. Pad prihoda od provizija znači snižavanje profitabilnosti banaka;

5. Značajni viškovi likvidnih sredstava kod nekih banaka koje drže kreditni portfolio na istom nivou stvara dodatni pritisak na njihovu profitabilnost.

Krenimo redom u pojašnjenje navedenih tvrdnji.

Na nivou bankarskog sistema, krediti i potraživanja od klijenata su se povećala za svega 8,6 miliona eura. Porast portfolia bilježe Societe Generale, Hipotekarna, Atlas, Hypo alpe adria, First financial, Invest, CKB i NLB, upravo po ovom redosljedu rasta. Posebno iznenađenje predstavlja rast portfolia First financial banke od 1,5 miliona eura. Komercijalna banka ad budva je smanjila portfolio za čak 9,5% ukupnih kredita., odnosno za 5,3 miliona eura. Pored nje, kredite su smanjile Erste i Prva banka.

 Depoziti klijenata su se povećali za ukupno 9,05 miliona eura. CKB je smanjila depozite za 14,9 miliona eura u prvom kvartalu. Pored nje, NLB je smanjila depozite za 3,2 miliona eura, kao i First financial banka (0,1 miliona eura). Ostale banke su “preuzele” ove depozite i to najviše Erste, Prva, Societe, Hypo alpe adria, Komercijlna, Hipotekarna i Atlas banka.

Banke imaju 203 miliona eura više depozita od kredita (ukupno krediti od klijenata i potraživanja od banaka). Najveću razliku između kredita i depozita ima NLB i to 90 miliona eura. Zatim slijede Prva banka sa 32,6 miliona eura, Societe Generale sa 28,9 miliona eura i Atlas banka sa 20,2 miliona eura.

Banke su plasirale čak 62,5 miliona eura u investicione hartije od vrijednosti (većinom u državne obveznice), što je 7 puta više nego što su banke odobrile kredite građanima i privredi u istom periodu. Ovo smo već nagovijestili  u tekstu koji smo objavili u martu ove godine http://finomen.me/fienomen-drzavnog-zaduzivanja/

Troškovi kamata na depozite su pali za 0,37%, dok su troškovi kamate na kredite sniženi za 0,14%, što znači da postoji prostor za pad kamatnih stopa.

Na nivou sistema, evidentan je pad prihoda od provizija. Ipak, neke banke su taj prihod povećale u odnosu na prosjek prvog kvartala prošle godine.

“Osloni se na mene” –  više nego ikada je potrebno da bankari počnu da pjevaju pjesmu sa početka ovog teksta 🙂

Poreska lutrija

150 150 Milos2

Kroz projekat Poreska lutrija nudimo stvaranje win-win situacije za sve donosioce odluka u crnogorskom društvu – kako građana, tako i države i kompanija. Samim tim, kroz ovaj projekat se omogućava njihova indirektna saradnja, koja će dovesti do benefita svih učesnika. Konkretan cilj je povećanje naplate poreza na dodatu vrijednost, koji je jedan od ključnih poreza na osnovu kojeg se primarno puni crnogorski budžet.

Prolazak u finale se obezbjeđuje po principu najvećeg broja glasača on line zajednice. Možete glasati za nas na sljedeci način:

1. idite na link http://otvoreneideje.me/OI2014/glasanje/
2. jednostavno kliknite na naš projekat “Poreska lutrija – Fidelity consulting”

Više informacija o samom projektu se nalazi na sljedecem linku:http://otvoreneideje.me/OI2014/glasanje/poreska-lutrija/

Slogan projekta  “Traži – Unesi – Osvoji” u pravoj mjeri odslikava suštinu projekta. Traženjem računa i unošenjem u bazu, građanin aktivno učestvuje u projektu. Rezultat ove dvije aktivnosti je potencijalno osvajanje nagrade za uloženi trud.

Zamislili smo da “Poreska lutrija” funkcioniše na krajne jednostavan način. Naime, potrebno je da građani sakupljaju fiskalne račune čiji je iznos veći od jednog eura, registruju ih na sajtu www.poreskalutrija.me, odnosno putem web (koja je ujedno optimizovana i za mobilne telefone) ili mobilne  aplikacije,. Potrebni podaci koje građani unose na web aplikaciju su:

1. broj fiskalnog računa

2. PIB kompanije koja je izdala račun

3. ime i prezime kao i broj telefona koji bi se koristio za identifikaciju dobitnika

4. e-mail adresa

Inicijalna prijava na sistem bi rezultirala registracijom korisnika, kako bi korisnik jednostavno da ponovi registruje račun. Korisnik može da unese neograničen broj računa.

Svi građani koji na ovaj način registruju fiskalne račune, stiču pravo učestvovanja u nagradnoj igri, čiji mjesečni fond nagrada propisuje Poreska uprava. Bitno je napomenuti da su nagrađeni učesnici dužni da prezentuju fiskalni račun koji im je izdat, u cilju preuzimanja nagrade.

Uzimajući u obzir da se radi o nagradnoj igri, pravo učestvovanja imaju svi građani Crne Gore koji imaju stalno prebivalište na teritoriji Crne Gore i koji koriste usluge mobilnih operatera koji posluju u Crnoj Gori. Dodatno, kako ne bi došlo do sumnje u regularnost izvlačenja, sva pravna, ekonomska i tehnička pitanja će biti pokrivena kroz tročlanu Komisiju za sprovođenje nagradne igre.

Pripremaće se newsletter koji će biti redovno dostavljan svim registrovanim korisnicima, kako bi bili u toku sa aktuelnostima.

 

Benefiti projekta

Naš projekat ima nekoliko veoma važnih benefita koji indirektno doprinose sveukupnom razvoju Crne Gore:

1. Građani su neposredno uključeni u proces naplate poreza, čime postaju ključni promoteri podizanja svijesti o značaju poreske kulture

2. Mladi ljudi se navikavaju na potrebu plaćanja poreza

3. Građani koriste savremenu tehnologiju za prijavu fiskalnog računa, čime se podiže nivo informatičke pismenosti

4. Učestvuju u nagradnoj igri koja može donijeti materijalnu satisfakciju za uloženi trud

5. Država naplaćuje veći porez iz kojeg se finansiraju razvojni projekti

6.  Kompanije koje učestvuju u projektu se pozicioniraju kao socijalno odgovorne

 

Na ovaj način i putem ovog projekta, istovremeno se postiže nekoliko ciljeva u različitim segmenata društva:

1. Podizanje svijesti o poreskoj kulturi građana i privrednih subjekata, a najviše trgovaca i ugostitelja

2. Dodatno informatičko opismenjavanje građana za on line prijavu računa

3. Smanjenje sive ekonomije i povećanje naplate PDV-a

4. konkretno nagrađivanje građana koji prijave račune

5. smanjenje terenskog rada u Poreskoj i Upravi za inspekcijske poslove u vidu inspektora koje sada indirektno zamjenjuju građani

Varljiva statistika ‘14

150 150 Milos2

 

Nevjerovatno slučajno, legendarni jugoslovenski film Varljivo ljeto ’68, snimljen je 1984. godine a što se poklapa sa naslovom istoimene Orvelove knjige. Kakve veze sa ekonomijom i bruto društvenim proizvodom imaju Orvel i Paskaljević, čak 30 godina nakon pomenutog filma? Simbolično dovoljne, naročito kada govorimo o statistici i računanju bruto društvenog proizvoda – BDP.

Bruto domaći proizvod predstavlja zbir potrošnje stanovništva, investicija, potrošnje države i razlike između izvoza i uvoza. Crnogorski BDP iznosio 3,34 milijarde eura u 2013. godini i zabilježio je rast od 3,5% u odnosu na 2012. godinu. Najveći udio u BDP (2012. godina) imaju sljedeće djelatnosti: trgovina (12,27% BDP), državna uprava (7,83% BDP), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (7,37%), poslovanje nekretninama (7,10% BDP), usluge pružanja smještaja i hrane (6,69%).

Ono što je zanimljivo da postoje zakonski definisane djelatnosti koje ulaze u obračun BDP-a. Ovih dana, svjedoci smo da Velika Britanija od septembra mjeseca uvodi dvije nove djelatnosti u obračun BDP, a to su prostitucija i nelegalne droge. Procjenjuje se da će samo od ove dvije djelatnosti BDP Velike Britanije biti veći za čak 10 milijardi funti (5,3 milijardi od prostitucije i 4,7 milijardi funti od droge), što iznosi 2,3% BDP iz 2009. godine.

Pedantni Britanci su izračunali da u VB radi 60.879 prostitutki; svaka opslužuje 25 klijenata nedjeljno u prosjeku (rade i srijedom vjerovatno), te naplaćuju svoje usluge cijelih 67,16 funti. Ostaje pitanje da li su njihovi klijenti baš tolike stipse pa im plaćaju usluge u cent, to jest peni. Između ostalih kalkulacija, od Holanđana su preuzeli podatak da prostitutke potroše 125 eura na robu koja im služi za posao  i 50 centi na kondom po jednom klijentu. Kada su računali podatke oko nelegalnih droga, jedna od kalkulacija je bila sljedeća: U Velikoj Britanije registrovano je 38.000 korisnika heroina kojima se  proda 754 miliona funti droge  godišnje, s tim da  je prosječna cijena grama heroina iznosila 37 funti.

Najbolje od svega je što ovakve obračune BDP već rade Estonija, Austrija, Slovenija, Finska, Švedska i Norveška!

Naša je slobodna procjena da u Crnoj Gori možemo lagano podići nivo BDP za 30 miliona eura ako uključimo u obračun prostituciju i nelegalne droge. Naš skromni doprinos formalnom rastu nacionalne ekonomije bi se ogledao i u uključivanju sljedećih kategorija u obračun: igranje sličica i klikera, bačanje petardi, sakupljanje salveta, košenje trave, traženje ladovine i verbalna demagogija. Uključivanjem ove poslednje kategorije, prema našim detaljnim empirijskim analizama, crnogorski BDP se može povećati za najmanje milijardu eura, obzirom na činjenicu da velika većina crnogoraca voli da pametuje bez ikakve želje da nešto promijeni i uradi.

Šta u praksi znači povećavanje BDP? Svi indikatori preko noći postaju bolji; udio javnog duga  u BDP-u magično pada, obzirom da BDP raste. To ostavlja prostor za dodatno zaduženje države koje će plaćati poreski obveznici. Sveti Gral za Ministra finansija 🙂

Za kraj ovog posta, možda i najjači citat iz Orvelove knjige: “ Onaj ko kontroliše prošlost, kontroliše budućnost. Onaj ko kontroliše sadašnjost, kontroliše prošlost”. Dodaćemo – onaj ko kontroliše statistiku, kontroliše Velikog brata.