Monthly Archives :

April 2014

Deltonizam i Crna rupa

150 150 Milos2

Pre scriptum: ne obraćajte pažnju na greške u pravopisu, namjerno su izazvane.

1. Daltonizam je izraz za poremećaj prepoznavanja boja.

2. Daltoni su braća, neprijatelji junaka crtanih filmova Taličnog Toma, njegovog ata Džolija i kucka Buvare.

3. Delta je četvrto slovo grčkog alfabeta.

4. Delta city je prvi šoping centar u Crnoj Gori.

5. Deltonizam je izraz za izgubljeno vrijeme u metalnoj konstrukciji koju nazivamo Delta city.

Prije više od 5 godina, Podgorica se upisala na svjetsku mapu kao vjerovatno potonji glavni grad na planeti u kome postoji objekat koji popularno nazivaju šoping centrom iliti molom. Tamo se nalaze nezaobilazne prodavnice svjetskih robnih marki kojima u bespoštednoj borbi za eure konkurišu nekoliko kafića, par restorana, nepar prodavnica satova i po jedan frizerski salon, Maxi i naravno – Cineplexx bioskop.

Gube li ljudi vrijeme dok šetkaju po Delti i ližu onaj dobri sladoled? Velika većina žena i tek pokoji muškarac će vjerovatno reć’ da im je u Deltu vrh i da vole da šopinguju (za one koji ne razumiju sleng: da kupuju robu). Ako se nastavi sa ovim trendom bukvalnog prevođenja i usvajanja tuđih riječi u naš jezik, možda će ljudi u Delty ić’ na iting (da jedu) i na drinking (da piju). A možda će poć’ na movis i popkorn (da gledaju filmove i kokice).

Nekoliko dana od otvaranja, Delta city je postao omiljeno mjesto za sve Crnogorce: “Stilizovano, elegantno, prijateljsko i moderno mjesto. Mjesto za susrete, kupovinu, druženje, uživanje, zabavu i gastronomska iskustva. Mjesto za najbolji provod u gradu!”

Eto tako je nastala Crna rupa u Podgorici. Na one koji ne poznaju astrofiziku, Crna rupa je prostor u kojem je velika masa  zbijena u malom prostoru zbog čega se, nakon što pređe granicu Crne rupe, ništa pa čak ni svjetlost, ne može otrgnuti privlačnoj gravitacionoj sili te mase. Zapamtite ovu definiciju, trebaće vam kad budete čitali kraj teksta.

Kakve veza ima Deltoizam sa ekonomijom i navikama potrošača? Masu. Vele da je kroz Deltu 2013. godine prošlo 4,3 miliona posjetilaca, što znači da prosječno Delticom dnevno prođe 11.780,82 posjetioca, to jest 981,66 na sat ili 16,36 u minuti. Delta city je potpuno promijenio obrazac razmišljanja prosječnog crnogorskog potrošača i način na koji on kupuje. Počnimo od Podgorice – centar grada je od momenta otvaranja Delta city-ja počeo da se prazni; rente za zakup poslovnih prostora su značajno opale, jer su potrošači sa Deltom dobili jedno mjesto gdje mogu da kupe manje-više sve što im treba. U Deltu se ide sa namjerom da se nešto kupi, dok je centar grada postao mjesto gdje ljudi ne idu primarno u kupovinu. Pardon, šoping.

Vikendima je u Deltu pravo ludilo od autobusa iz svih krajeva Crne Gore. Svi dolaze da vide Čudo neviđeno. Đeca i odrasli  se fotografišu ispred Delte, ka’ da su ispred nekog istorijskog spomenika. Vikendom većina iz Delte izlaze punija kesa dok se fale na telefon: “Kako sam dobro proša’ u Deltu, Ostroga mi”.

Svako prodajno mjesto u Delti prodaje robu, hranu i piće iz uvoza. Gotovo da nema ničega što je proizvedeno u Crnoj Gori. Sav novac koji se potroši u Deltu ide u inostranstvo. Delta city djeluje kao našminkani usisivač crnogorskih para koji se prazni vanka. Digresija nemilosrdne ekonomijie: crnogorski uvoz je 2013. godine iznosio 1,77 milijardi eura, dok je izvoz iznosio 375,6 miliona eura. Oduzimanjem ova dva broja ispada da su Crnogorci prošle godine uvezli malo više proizvoda nego što izvoze – tričavih 1,4 milijarde eura. Što je to za nas, ne zajebaj! Pokrivenost uvoza izvozom je poražavajućih 21,2%, što je jedan od ključnih pokazatelja negativne perspektive crnogorske ekonomije.

Delta city je paradigma crnogorske ekonomije; kupi globalno, prodaj lokalno. Delta city je Crna rupa trgovinskog disbalansa između uvoza i izvoza; strahujemo da je počela ona faza djelovanja Crne rupa kada njena gravitaciona sila počinje da usisava i drobi ekonomsku supstancu iza koje ostaje – Veliko ništa. Nakon toga slijedi – Veliki prasak.

Aktiva – Case study Telekom

150 150 Milos2

Nakon završene analize bilansa uspjeha, na red dolazi analiza Telekomovog bilansa stanja. Za neekonomiste, bilans stanja je izvještaj koji sa jedne strane prikazuje imovinu preduzeća (aktiva), dok s druge strane prikazuje obaveze preduzeća  (pasiva, koja se sastoji iz obaveza i kapitala kompanije). Aktiva  i pasiva uvijek moraju biti jednake.

Aktiva Telekoma ukupno iznosi 200,7 miliona eura i sastoji se iz stalne (117,7 miliona eura) i obrtne imovine (82,9 miliona eura).

Stalna imovina (osnovna sredstva)

Kako definišemo stalnu imovinu? Stalna imovina predstavlja svu onu imovinu koja u proces proizvodnje jednog preduzeća ulazi svojom cjelokupnom vrijednošću, ali se pri jednom poslovnom ciklusu ne potroši u cjelosti već se njena vrijednost postepeno smanjuje (amortizuje) i do kraja proizvodnog ciklusa zadržava svoj prvobitni oblik.

Kao što smo napisali, stalna imovina Telekoma u 2012. godini iznosi 117,7 miliona eura i manja je  za 13,6% u odnosu na 2010. godinu. Ovo znači da se Telekomova stalna imovina amortizuje (smanjuje) bržim tempom nego što Telekom ulaže u nova osnovna sredstva. Ovakav trend možemo očekivati i u narednom periodu, imajući u vidu da je Telekom završio značajnu investicionu fazu u 2012.  godini.

Stalna imovina se sastoji iz nekretnina i opreme (96,1 mil eura), nematerijalnih ulaganja (14,9 mil eura) i dugoročnih kredita i potraživanja (6,7 miliona eura).

Nekretnine i oprema

Kako se raspoređuje 96,1 miliona eura po poslovnim segmentima? 76,1 miliona otpada za fiksnu telefoniju, dok 20 miliona eura pripada mobilnoj telefoniji. Ovoj informaciji možemo dodati da je Telekom u 2012. godini investirao 14,5 miliona eura koja su raspoređena na sljedeći način: 9,2 miliona eura u fiksnu i 5,3 miliona eura u mobilnu telefoniju. Sve ovo govori u prilog činjenici iz prethodnih postova o velikom značaju mobilne telefonije za buduće poslovanje Telekoma.

Pored ove podjele, možemo izvršiti podjelu na zemljište (2,9 miliona eura), građevinske objekte (53,8 miliona eura), opremu (36,9), kao i na nekretnine i opremu u pripremi (2,4 miliona eura).

Zanimljivo je da su, nekrenine i oprema su smanjene za 17,7 miliona eura, odnosno 15,5%, U odnosu na 2010. godinu. Da pravilno povežemo bilans stanja, tok gotovine i bilans uspjeha – ovo znači da Telekom na osnovu nekrentina i opreme koji se smanjuju (amortizuju) generiše veći prihod iz poslovne djelatnosti čime povećava profitabilnost i povraćaj na osnovna sredstva. Takođe, obzirom na to da je u 2011. godini značajna stavka osnovnih sredstva bile nekretnine i opreme u pripremi, može se konstatovati da je se Telekom u 2011. godini pripremao za nastavak ulaganja u osnovna sredstva od kojih očekuje dodatne prihode u budućnosti.

Nematerijalna ulaganja

Sastoji se iz licenci (9,2 miliona eura), softvera (4,2 milona eura), interno razvijenih softvera (0,27 miliona eura), nematerijalnih ulaganja (0,188 miliona eura) i gudvila (0,94 miliona eura).

Najveća stavka su licence i one se odnose na licence koje su odobrene Telekomu od strane Agencije za telekomunikcaije i poštansku djelatnost i to za: fiksnu telefoniju, mobilnu telefoniju, internet mrežu.

Na softvere se izdvaja ukupno 4,47 miliona eura. Navedena stavka Telekomovog bilansa stanja je jako zanimljiva iz sljedećeg razloga – korišćenje lokalnih kadrovskih potencijala u domenu izrade softvera. Ako pogledamo iznose koji se izdvajaju za softvere, doći ćemo do zaključka da Telekom za interno razvijene softvere izdvaja svega 6% od ukupnih davanja za softver, dok za eksterne softvere izdvaja čak 94% od ukupnih izdvajanja za softver. Ovo znači da se Telekomovi zaposleni koji se bavi programiranjem ne koristi u dovoljnoj mjeri. Naravno, ovdje možemo koristiti i argument da su ti zaposleni nedovoljno obučeni da radi na razvijanju naprednih softverskih rješenja.

Dugoročni krediti i potraživanja

Telekom je jedna od kompanija koja zaposlenima odobrava dugoročne stambene kredite. Stanje kredita koje je Telekom odobrio bivšim i sadašnjim zaposlenima iznosi 2,18 miliona eura odnosno 1,86 miliona eura; ukupno 4,4 miliona eura. Gledajuće ove podatke, moglo se desiti da zaposleni Telekoma uzme stambeni kredit, napusti kompaniju i uzme otpremninu.

Evo jednog zanimljivog podatka o dugoročnim potraživanjima. Naime, prije 10 godina, tačnije 10.12.2004 godine, Vlada Crne Gore i Telekom Crne Gore potpisali su Ugovor o prenosu udjela Telekoma u Radio difuznom centru d.o.o. na iznos od 5,9 miliona eura, čime je RDC postao vlasništvo države. Shodno Ugovoru, po isteku grejs perioda od 18 mjeseci od potpisa ugovora, a do isteka druge godine od dana zaključenja Ugovora, Vlada Crne Gore je dužna da isplati Telekomu iznos od EUR 300.000 u jednakim mjesečnim ratama i to svakog prvog u mjesecu za nastupajući mjesec. U trećoj i četvrtoj godini otplate Vlada Crne Gore se obavezuje da plati Telekomu godišnje iznose od EUR 600.000 u jednakim mjesečnim ratama i to svakog prvog dana u mjesecu za nastupajući mjesec. Vlada crne Gore će konačno u 2013.  godini otplatiti ovaj dug prema Telekomu.

Dugoročna potraživanja od kupaca u iznosu od 0,75 miliona eura se odnose na potraživanja od prodaje opreme kupcima na period od 24 mjeseca.

Ko bi rekao da se ovoliko zanimljih činjenica može iznijeti samo na osnovu osnovnih sredstava Telekoma?

U narednom postu pišemo o upravljanju obrtnim kapitalom Telekoma (potraživanja od kupaca, obaveze prema dobavljačima, zalihe).

Poreska lutrija

150 150 Milos2

Crnogorske novine su na naslovnim stranama objavile vijest da će većina ugostiteljskih radnika u Budvi danas zatvoriti svoje objekte od 8 do 12 časova zbog neadekvatnog ophođenja inspekcijskih državnih službi. Povod za ovakav potez je zatvaranje lokala Perla, zbog izdavanja “izblijedjelog fiskalnog računa”.

Istog dana, New York Times je objavio tekst o projektu u Slovačkoj koji je vezan za povećanje naplate PDV-a. Naime, Slovaci su analizirali istorijske podatke i ustanovili da od momenta izbijanja ekonomske krize, naplata poreza ne ide planiranom dinamikom. Angažovali su veliki broj inspektora za kontrolu poslovanja ugostiteljskih objekata (zvuči poznato?) koji nisu dale adekvatne rezultate u povećanju naplate PDV-a. Kako je slovačka vlada reagovala na pomenute činjenice? Možemo napisati – jednostavno, elegantno i genijalno!

U jesen 2013. godine, slovačka vlada je uključila obične građane u projekat sakupljanja i on line registrovanja fiskalnih računa koji su veći od jednog eura kod Poreske uprave; zauzvrat, svi građani koji na ovaj način registruju fiksalne račune, stiču pravo učestvovanja u nagradnoj igri, čiji je mjesečni fond nagrada 10.000 eura.

Rezultat? Naplaćeno je značajno više poreza u odnosu na ranije godine; ako tome dodamo podatak da je implementacija projekta koštala svega 240.000 eura, Slovaci su zaista pokazali kako jednostavno i jeftino rješenje može doprinijeti uključivanju svih građana u projekat naplate poreza.

Eto ideje i za našu Poresku upravu, Ministarstvo finansija i Vladu Crne Gore. Ugostitelji više neće morati da zatvaraju lokale, građani mogu da se nadaju dobitku bez ikakve dodatne uplate lutriji, dok će država naplatiti porez.

Alea iacta est.

Rashodi – Case study Crnogorski Telekom

150 150 Milos2

U prošlom postu smo konstatovali da su prihodi Telekoma smanjeni za 4,4 miliona eura odnosno za  3,7% u poslednje dvije godine. Danas analiziramo rashode i donosimo dodatne zaključke o strategiji Telekomovog menadžmenta u ovom domenu poslovanja.

Rashodi

Rashodi Telekoma se sastoje iz pet ključnih segmenta: troškovi zaposlenih, amortizacija, troškovi usluga drugih operatera kao i ostalih troškova poslovanja. Ukupni poslovni troškovi smanjeni su za 7,1 milion eura, odnosno za 7,15% za poslednje dvije godine, što govori o racionalizaciji poslovanja Telekoma.

Troškovi zaposlenih

Ukupni troškovi zaposlenih smanjeni su za 4,8 miliona eura, odnosna 13,5% u odnosu na 2010. godinu. U prethodne dvije godine, menadžment Telekoma je radio na optimizaciji broja zaposlenih ali i jačanju kvaliteta kadrova. Tako je u Telekomu 2010. godine bilo 843 zaposlena, dok je u 2012. godini bilo zaposleno 729 osoba, što je opet za 4 više nego 2011. godine. Dakle, broj zaposlenih je smanjen za 118 samo u 2011. godini, odnosno 13,5%, što za sobom povlači niže troškove plata i doprinosa u narednom periodu. Prosječna neto plata zaposlenih u Telekomu iznosila je 1.245 eura u 2012. godini. Ipak, obzirom da u prosjek ulaze plate menadžmenta kompanije koje su znatno iznad prosjeka, realna plata u Telekomu je niža od navedenog prosjeka od 1.245 eura.

Kako smo došli do zaključka da Telekom jača kadrovsku strukturu? U revizorskom izvještaju najveće smanjenje rashoda zaposlenih je u poziciji Jubilarne nagrade koje se isplaćuju za otpremnine, koje je smanjeno sa 4,1 milion eura, koliko je iznosilo u 2011. godini, na 1,2 miliona eur koliko je ta stavka iznosila u 2012. godini. Razlika od 2,9 miliona eura je jedna od ključnih stavki značajnog smanjenja rashoda u 2012. godini.  Samim tim, ključna godina za kvalitativno jačanje kadrova je bila upravo 2011. godine.

Dakle, menadžment Telekoma je u poslednje dvije godine napravio iskorak u kvantitetu i kvalitetu radne snage, što daje dobre pretpostavke za budući razvoj kompanije.

Amortizacija

U odnosu na 2011. godinu, amortizacija je smanjenja za čak 3,3 miliona eura, što je doprinijelo snižavanju ukupnih troškova, samim tim i povećanju profita. Najveći uticaj na smanjenje iznosa amortizacije je manja amortizacija na opremu i ostalu imovinu (14,8 miliona eura u 2012. godini, dok je u 2011. godini iznosila 19,1 miliona eura).

Troškovi usluga drugih operatera

Navedeni troškovi su se za prethodne dvije godine smanjili za 4,7 miliona eura, odnosno za 20,5%. To govori u prilog tvrdnji iz prethodnog posta da se mijenjaju navike potrošača i da efekat pametnih telefona negativno odražava na smanjenje prihoda Telekoma, kao i na smanjenje troškova, koji se smanjuju u manjoj mjeri nego prihodi.

Ostali poslovni rashodi

Ovaj segment troškova jedini bilježi rast i to za 2 miliona eura, odnosno za 8%. Glavni razlog ovog povećanja je dodatni trošak poreza na dodatu vrijednost u iznosu od 1,49 miliona eura shodno nalazu Poreske Uprave koji pokriva period od maja 2009. godine do decembra 2011. godine, kao i dodatni porez na dobit obračunat u za isti period u iznosu od 0,6 miliona eura. Dodatni PDV je obračunat na prodaju supstituisanih telefona na razlici između nabavne cijene telefona i njegove prodajene cijene, za slučaj kada je prodajna cijena bila niža od nabavne.

Odnos prihoda i rashoda fiskne i mobilne telefonije 

Kao rezime ovog i prethodnog posta, želimo da kroz analizu efikasnosti naglasimo koliko je segment mobilne telefonije važan za Telekomovu strategiju, prema podacima iz 2012. godine.

Jedan od pokazatelja efikasnosti poslovana  je učešće rashoda u prihodima. Što je ovaj pokazatelj manji, to znači da je kompanija efikasnija.

Mobilna telefonija ostvaruje 51,1 miliona eura prihoda, dok su rashodi koji se vezuju za nju iznosili 29,08 miliona eura. U slučaju mobilne telefonije, ovaj pokazatelj je iznosio 0,57. U segmentu fiksne telefonije, navedeni pokazatelj je iznosio 0,65, što ukazuje na nedovoljnu efikasnost segmenta fiksne telefonije.

Ključ za povećavanje efikasnosti fiksne telefonije je smanjenje fiksnih troškova ovog segmenta, obzirom da se prihodi teško mogu povećati, imajući u vidu  konkurenciju i opšte stanje na tržištu.

Izazovi za menadžment Telekoma u domenu rashoda

U narednom periodu, menadžment Telekom će definitivno snažnije obratiti pažnju na rashode, kako bi zadržali obećanje investitorima u pogledu zagarantovane dividende od 40 centi po akciji. Za očekivati je smanjenje broja zaposlenih i neto dohodaka usljed modernizacije mreže i automatizacije procesa u kompaniji. Značajno smanjenje amortizacije u narednom periodu nije za očekivati zbog ulaganja u mrežu koja su se sprovela do sada. Pritisak će biti na snižavanje ostalih poslovnih rashoda, naročito u domenu marketinga, zakupa, opštinskih taksi. Telekom će kao siguran i finansijski moćan zakupac iskoristiti tu poziciju i snižiti pomenute troškove. Dodatno, za očekivati je smanjenje sponzorskih ugovora za Fudbalski Savez Crne Gore i Ženski rukometni klub Budućnost.

Ovim postom završavamo analizu bilansa uspjeha Telekoma. U narednom postu pišemo o bilansu stanja Telekoma, konkretno aktivi kompanije. Obzirom da je bilans stanja obimniji od bilansa uspjeha, očekujte više tekstova. Do čitanja.

Case study – Crnogorski Telekom

150 150 Milos2

Telekom je jedna od najprofitabilnijih kompanija u Crnoj Gori. Iz tog razloga, a i iz Telekomovog poziva da podijelimo doživljaj, odlučili smo se da uradimo ozbiljnu analizu poslovanja Telekoma na osnovu brojnih dostupnih dokumenata od kojih je ključni revizorski izvještaj Telekoma za 2012. godinu.

Inače, ovako radimo analize za naše potrebe naših klijenata – ulazimo u suštinu finansijskih izvještaja, obraćamo pažnju na sve direktne i indirektne uticaje na poslovanje, povezujemo sve dostupne podatke o poslovanju klijenata i njegovih konkurenata, informišemo se o regulatornom okviru i njegovom uticaju na poslovanje. Na osnovu ovako urađene analize, našim klijentima dajemo savjete o restrukturiranju kompanije, pravilnim projekcijama poslovanja, planiranju realnog toka gotovine, snižavanju finansijskih troškova, odnosu prema kupcima i dobavljačima, kao i strateškog savjetovanja o glavnim pravcima razvoja kompanije.

Naravno, zbog širokog auditorijuma kojem se obraćamo fokusiraćemo se samo na glavne stavke iz Telekomovog revizorskog izvještaja. Obzirom na obimnu materiju, finansijski izvještaj moramo obrađivati parcijalno. Danas obrađujemo prihode – priča koja će sigurno biti zanimljiva sa stanovišta razumijevanja suštine poslovanja Telekoma.

Prihodi Telekoma

Telekom generiše prihode po osnovu prihoda od mobilne telefonije i fiksne telefonije u koje spadaju i pružanje internet usluga kao i prodaja opreme, pored standardne usluge fiksne telefonije.

Ukupni prihodi u 2012. godini iznosili su 114 miliona eura i to od fiksne telefonije 63,1 milion eura, dok su prihodi od mobilne telefonije iznosili 50,9 miliona eura. Ukupni prihodi su od 2010. godine godine pali za 4,4 miliona eura, što je linearno smanjenje od 3,7%. Najveći pad je u segmetu mobilne telefonije, dok su prihodi po osnovu fiksne telefonije na istom nivou.  Laički govoreći, pad prihoda od 3,7% za dvije godine i nije neki znak za uzbunu; ovaj pad se može “ispeglati” korekcijama u rashodima (na žalost, najčešće se vrši optimizacija ljudskih resursa ili smanjenje broja zaposlenih kroz socijalni program).

Ipak, iza ovako blagog pada prihoda, krije se problem kojim se menadžment Telekoma već bavi u dužem vremenskom periodu kroz realokaciju prihoda. Iz tog razloga obratićemo pažnju na ključne segmente prihoda Telekoma, kako bi objasnili u kom pravcu menadžment Telekoma strateški razmišlja.

Segmentacija prihoda

Najveći dio prihoda Telekoma dolazi od post paid usluga mobilne telefonije – 22 miliona eura. Iako padaju prihodi od telefonskog saobraćaja (7,8% za dvije godine), Telekom nadomješta ovaj pad povećanjem prihoda od pretplate (povećanje od čak 26,7% za poslednje dvije godine).

Drugu najveću stavku u prihodima čine prihodi u segmetu pre paid  usluga koji iznose 14,6 milona eura. Ova stavka bilježi pad od 7% u odnosu na 2010. godinu.

Začudićete se, ali treći najveći dio prihoda Telekoma se odnosi na prihode od dolaznih međunarodnih poziva u fiksnoj telefoniji, a koji su iznosili 13,1 milion eura. Ovi prihodi su pali za čak 21% u odnosu na 2010. godinu i  dosta govore o navikama potrošača koji i dalje u značajnoj mjeri koriste fiksni telefon. Trend pada je značajan i u kombinaciji sa promjenom u navikama potrošača koji sve više koriste pametne mobilne telefone, ovaj segment prihoda predstavljaće značajan izazov za menadžment kako bi zadržali planirane nivoa profita. Nije naodmet pomenuti da će se cijene roaminga snižavati kako Crna Gora bude bliže EU, kada će se potpuno ukinuti, imajući u vidu regulativu koja u EU stupa na snagu krajem naredne godine.

Kao što primjećujete, ključni segmenti prihoda Telekoma nemaju pozitivan trend (izuzev prihoda od pretplate u post paid segmetu). Kako Telekom nadomješta pad prihoda iz ključnih segmenata? Povećanjem prihoda od ADSL-a, IPTV-a (Extra TV), kao i od prodaje opreme i telefona. Ovi segmeti prihoda rastu. Kako je po podacima Telekoma broj ADSL u 2012. godini korisnika iznosio 74.400, to znači da je svaki korisnik prosječno godišnje platio 156 eura za ovu uslugu. Extra tv je koristilo 61.800 pretplatnika, svaki od njih je platio 97 eura godišnje za korišćenje ovog servisa; ukupno, svaki pretplatnik je platio 253 eura za godinu dana samo za ove usluge.

Već smo napomenuli da prihodi od mobilne telefonije imaju negativan trend. U padu su ključni podsegmenti – prihodi od mobilnog saobraćaja kako u post paid, tako i u pre paid-u. Ono što zabrinjava je pad od interkonekcije koja je u manja za 2,9 miliona eura u odnosu na 2010. godinu, što iznosi 25%. Ovakav pad prihod Telekom nadomješta povećanjem pretplate u post paid segmetu kroz povećanje pretplate i uvođenja pametnih telefona u ponudu, koju mogu da generišu povećani prihod.

Zbog čega padaju ukupni prihodi Telekoma?

Paradoksalno zvuči, ali objašnjenje za pad prihoda leži u povećanju prodaje pametnih mobilnih telefona. Povećanjem prodaje pametnih telefona, istovremeno padaju prihodi od telefonskog saobraćaja (sms i pozivi), zbog pojave aplikacija za mobilne telefone koje omogućavaju besplatne pozive i poruke (Viber, Whatsapp, Skype). U ekonomiji, ovo nazivamo kanibalizacijom prihoda, jer pružanjem jedne usluge kompanija povećava prihode od te usluge, ali umanjuje prihode od usluga koje već postoje.

Možemo očekivati ovakav trend pada prihoda i u narednom periodu; Telekom će sve više morati da se fokusira na mobilnu telefoniju i internet usluge, dok će ključni segment prihoda vremenom postati prodaja opreme i ICT prihod. Več vidite reklame da Telekom širi svoju ponudu  u prodaji opreme – poslednja u nizu je reklama za kupovinu bicikala na rate preko Telekoma. Pored toga, pojačana konkurencija od strane Telenora i M: tel-a će dovesti do dodatnog snižavanja cijena usluga za mobilne usluge; istovremeno, BBM predstavlja dodatnu konkurenciju Telekomu u internet servisu.

O ostalim pokazateljima poslovanja Telekoma pišemo u narednim postovima.

Podijeli dozivljaj

150 150 Milos2

Baš je tako nazvana marketing kampanja Crnogorskog Telekoma. Nasmijana lica, puno vedrine, sunce, mikrofoni, kafa, more, trava, plaža, cvijeće, zadovoljni ljudi – sve je oivičeno rozim, pardon magenta bojama… Svi dijele doživljaj ka’ država penziju. “I u šumi i na njivi, i na travi i na šljivi…”.

Zašto su se marketing stručnjaci u našem Telekomu odlučili za baš ovu matematičku operaciju kako bi istakli prednosti koje kompanija nudi? Dučić se nekad pitao isto u onoj svojoj pjesmici “Jablanovi”: “Tako strasno, čudno; zašto tako šume?”, vapio je za odgovorima Jovan. Isto se i mi tako strasno, čudno zapitkujemo što će Telekomu ova priča, dok dijelimo doživljaj.

Prelistavajući sveske iz osnovne škole, došli smo da lekcije o matematičkoj računskoj operaciji a koju je učiteljica nazvala dijeljenje. Sudeći po toj lekciji, ako dijeliš doživljaj, istovremeno daješ drugima manje od postojećeg doživljaja, a i tebi ostaje manje istog tog doživljaja. U praksi, ovo znači da Telekomov doživljaj može gotovo nestati u svima nama ako ga budemo neprestano dijelili. Ne-daj-Bože, možda ga zadesi sudbina dukata ako ekipa iz Bona procijeni da je doživljaj zaista podijeljen i da se nema kuđ više dijeliti.

Zabrinuti za Telekomovu (gotovo) monopolističku poziciju na našem tržištu, smatramo da možemo doprinijeti boljem širenju krilatice koja krasi bilborde, sve tv stanice i roza, pardon magenta parkirališta za bicikla.

Dajemo predlog Telekomu da promijene naziv marketing kampanje u “Pomnoži doživljaj”. Valjda nas poslušaju pa počnu da utiču na korisnike da množe doživljaje uz Telekom. Telekom bi tim činom uticao na povećanje nataliteta u Crnoj Gori; obzirom da je hvatanje za telefon većini ljudi prva stvar koju urade ujutro, možda i pomnože doživljaj sa osobom pored sebe (uz selfije, naravno).

Doduše, postoji i mračna strana ove krilatice: korisnici bi množili sve one doživljaje priliko korišćenja Telekomovih usluga: kašnjenja u isporuci opreme, nesebična šetkanja sa šaltera na šalter uz savršen osmijeh radnika željnih minuta slave, prekida u radu servisa uz neukusno izvinjenje, loše informacije o romingu, pisanja žalbi i upućivanja na Agenciju za telekomunikacije koja odgovara u zakonskom roku od mjesec dana (a do tada je broj ugašen), spartanskoj disciplini naplate usljed grešaka unutar samog Telekoma, nevažećih garancija na telefone… Uuuuu, sad shvatismo zašto u Telekomu neće da množe doživljaj, nego da ga dijele! Pa bolje je da takav doživljaj jednostavno nestane!

A možda su samo nespretno preveli sa engleskog “Share the experience”. Ko će ga znat’.

p.s. oprostite na boji fonta u ovom postu. Sponzor je sponzor.

Naftna saga o skandinavskoj etici i crnogorskim tenderima

150 150 Milos2

24. decembra 1969. godine otkriveno je prvo veliko naftno polje na teritoriji Norveške, koja do tada nije bila ekonomska svjetska sila. Današnjih 5 miliona stanovnika ove skandinavske države zbog ovog otkrića nedavno su postali  – milioneri. Naravno, u norveškim krunama. Kako je ovo moguće?

Naftnim i prirodnim resursima države Norveške upravlja Vladin Penzioni Globalni Fond. Samo ime govori o brizi norveške vlade za najugroženiji sloj stanovništva. Aktiva kojom ovaj Fond upravlja iznosi 833 milijarde dolara; u svom vlasništvu ima 1,25% svih svjetskih akcija. Prosječan povraćaj na sredstva iznosi 3,41% na godišnjem nivou. Ipak, ono što ovaj Fond čini posebno nevjerovatnim je jedinstveni etički kodeks prilikom investiranja.

U ovom Fondu je zabranjeno investiranje u kompanije koje koriste djecu kao jeftinu radnu snagu, u kompanije koje proizvode nuklearno naoružanje, mine, bombe. Takođe, zabranjeno je investiranje u kompanije koje proizvode duvan, kao i u kompanije koje krše propise iz oblasti zaštite prirode. Investicije ovog Fonda moraju biti i geografski izbalansirane. Tako  su na kraju 2012. godine ulaganja iznosila 48% u Evropi, 15,5% u Aziji i 35,6% u Americi i Aziji.

Podsjećamo, u avgustu 2013. godine Crna Gora je raspisala tender za dodjelu koncecija za proizvodnju ugljovodonika (čitaj: nafte i gasa). Ono što je najzanimljivije iz ovog javnog poziva je sljedeće: Crnoj Gori ostaje procenat od korišćenja nafte u visini od 5 do 12% u zavisnosti od nivoa proivodnje, dok za gas taj procenat iznosi 2%. Pored toga, koncesionar plaća 300 eura godišnje po kilometru kvadratnom ako želi koncesiju do 7 godina ili 3.000 eura po kilometru kvadratnom ako želi koncesiju na period duži od 8 godina.

Zauzvrat, koncesionar dobija mogućnost eksploatisanja nafte i gasa na duži vremenski period. Za razliku od Norvežana, našim prirodnim resursima će upravljati neka strana kompanija. Đe su oni sad – vratite se na prvu rečenicu u ovom postu.

Da smo makar dio od 800 miliona eura uloženih u autoput uložili u eksploataciju nafte i gasa, možda bi i mi bili za par decenija milioneri i to eurski. Ovako, ostaće nam samo kapljice nafte našeg prirodnog bogatstva.

Do čitanja.

10%

150 150 Milos2

Vjerovatno vam je prva asocijacija na današnji naslov “ugrađivanje” iliti omiljenja disciplina tranzicionih pobjednika koju naravno vježbaju nad tranzicionim gubitnicima. Ipak, tema je malo  komplikovanija od kupi-ugradi se 10%-prodaj šeme; zaista ima značajnog uticaja na našu turističku privredu.

Prema podacima, Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC), Crna Gora zauzima prvo mjesto među 184 zemlje u kojima je turizam strateška privredna grana, prema prognoziranoj stopi rasta turizma u 2014. godini. Prema istom izvještaju, direktni i indirektni doprinos turizma i putovanja bruto domaćem proizvodu (BDP) Crne Gore iznosio je 714,2 miliona evra, ili 20 odsto BDP-a u prošloj godini. Za ovu godinu, prognozira se rast prihoda od 13,2 odsto, kao i rast od 8,8 odsto prosječno godišnje u narednih 10 godina, što će činiti 37,2 odsto BDP-a u 2024. godini.

Sve ovo je super; analize su zasnovane na istorijskim podacima, predviđanja na osnovu planiranih ulaganja. Samo jednu malecnu stvar nisu uzeli u obzir. Rusija je anektirala Krim čime je izazvala najoštriju ekonomsku reakciju Zapada još od vremena Hladnog rata. Ruska rublja je izgubila 10% svoje vrijednosti usljed povlačenja investitora sa ruskom tržišta, špekulacija na berzi ali snaćnog pritiska Vlada Zapadnih sila na komapnije koje posluju na ruskom tržištu.

Kakve to veze ima sa našom turističkom privredom? Krenimo redom. Elem, poznata je činjenica da je Crna Gora postala omiljena turistička destinacija za ruske turiste koji u značajnoj mjeri pune  naše hotelske kapacitete. Dodamo li tome snažnu vanspansionsku potrošnju, eto velikog razloga za postavljanje pitanja o realno planiranim prihodima od turizma za 2014. godinu.

Kako slabljenje rublje utiče na ruske turiste koji planiraju odmor u našoj zemlji? Kada valuta u kojoj primate platu oslabi u odnosu na valutu koja važi u zemlji u koju idete na odmor, automatski znači da raspolažete manjim fondom sredstava za potrošnju. Dakle, ako je ruska rublja oslabila 10% u odnosu na euro, to znači da će u Crnu Goru doći manje ruskih turista, kao i to da će turisti koji dođu manje da troše jer imaju manje novca na raspolaganju.

Ovo je samo jedan od primjera kako je današnji svijet ekonomski povezan i kako je teško predvidjeti dugoročne trendove u bilo kojoj grani privrede.

Da ovog puta ostanemo na ekonomskim temama i ne ulazimo u činjenicu da se Crna Gora pridružila Evropskoj Uniji u sprovođenju zajedničke ino politike prema Rusiji koja podrazumijeva određene mjere koje mogu škoditi nacionalnim turističkim interesima Crne Gore.

Uostalom, sezona je blizu, vidjećemo uskoro kakvu je ekonomsku politiku vodila Crna Gora po pitanju turističke privrede. U međuvremenu, čekamo Zarka Radulovića da se oglasi.