Monthly Archives :

February 2014

Nesrazmjerni dijalog otvarača česme i žednog čovjeka

150 150 Milos2

.

Radnja ove kratke priče se dešava u prodavnici mješovite robe.

Jedine uloge tumače: gospodin Čašić, kao klijent i gospođica Kešić, kao prodavac.

Fabula: čaša vode.

Muzika u pozadini – “Ecstasy of gold”, Ennio Morricone.

Svijetlo: jako. Šminka: jaka na gospođici Kešić, bez šminke na gospodinu Čašiću. Scenski nastup: gospodin Čašić, stariji gospodin, skromno obučen, retro look. Gospođica Kešić – srednje dvadesete, obučena u markiranu garderobu od glave do pete.

.

Gospodin Čašić: Dobar dan, da li mogu dobiti čašu vode?

Gospođica Kešić: Dobar dan gospodine, naravno da možete. Samo je potrebno da mi pokažete ličnu kartu.

Gospodin Čašić: Naravno, izvolite moju ličnu kartu.

Gospođica Kešić: Hm, oprostite gospodine Čašiću, ali Vi nemate na raspolaganju ni kapi vode. Popili ste svu odobrenu vodu za ovu godinu prije 3 dana i sada morate aplicirati za novu čašu vode. Prošle godine ste popili čak 32 čaše vode, znate?

Gospodin Čašić: Vidite, nisam upućen. Interesantno kako sam bio žedan lani, vjerovatno je bilo vruće. Znate, radio sam naporno cijeli dan, najljubaznije Vas molim da mi date jednu čašu vode. Žedan sam.

Gospođica Kešić: Žao mi je, ali Vam ne mogu izaći u susret. Naravno, možete aplicirati za našu novu čašu vode. Vidite, naša čaša vode se razlikuje od čaše vode sa drugih česama jer je sipamo u providnoj čaši, sa našim oznakama!

Gospodin Čašić: U redu. Dajte mi tu vašu novu čašu vode, zaista sam žedan.

Gospođica Kešić: Naravno. Prije nego Vam damo čašu vode, morate nam dostaviti sljedeća dokumenta: zahtjev da tražite čašu vode, izvještaj ljekara specijaliste otorinolaringologa, nalaze krvi (ne starije od 7 dana), planirani broj gutljaja koji vam je potreban da bi čašu vode ispili do kraja. Takođe, potrebno je da nam dostavite i pismenu potvrdu iz Vodovoda da je voda koju ste do sada pili bila bakteriološki ispravna. Naravno, tu je i neophodna uplata od deset centi za obradu Vašeg zahtjeva za čašom vode.

Gospodin Čašić: Samo trenutak, da zapišem sve to.

Gospođica Kešić: Nema potrebe da zapisujete, imate sve potrebne informacije na našem web site-u.

Gospodin Čašić : Gospođice, ja nemam računar.

Gospođica Kešić: Oh, oprostite, nisam znala. U redu, zapišite onda što Vam treba od podataka.

Gospodin Čašić : Kad mogu očekivati čašu vode ako danas dostavim sva potrebna dokumenta?

Gospođica Kešić: Naša stručna služba koja odvrće slavinu će pogledati Vaše papire u roku od 24 sata; javićemo Vam se veoma brzo.

*

Nakon 6 sati, gospodin Čašić dostavlja tražena dokumenta. Nisu prošla 24 sata, ljubazna gospođica Kešić zove gospodina Čašića.

Gospođica Kešić: Dobar dan, da li sam dobila gospodina Čašića, koji je tražio čašu vode?

Gospodin Čašić : Ja sam, izvolite?

Gospođica Kešić: Gospodine Čašiću, ja sam gospođica Kešič. Imam za Vas sjajne vijesti! Odobrena Vam je čaša vode!

Gospodin Čašić : Oooo, hvala; baš ste me obradovali. Kad mogu doći da je popijem?

Gospođica Kešić: Možete doći kad god poželite, mi smo tu za vas.

*

Gospodin Čašić dolijeće u  prodavnicu mještovite robe.

Gospođica Kešić: Dobar dan gospodine Čašiću, evo odobrenja za Vašu čašu vode. Prije nego potpišete ugovor koji ima 41 stranu, moram da Vas informišem o još nečemu. Zaista, ništa strašno,  samo jedna malecka stvar.

 Gospodin Čašić : Veoma ste ljubazni, zaista. Recite, šta je u pitanju? Neki problem?

Gospođica Kešić: Ne, ne. Vidite, uvidom u Vaš nalaz holesterola, stručne službe koje odvrću slavinu su utvrdile da visina holesterola u Vašoj krvi prelazi propisane standarde koji mi prihvatamo. Znate, mi imamo naše tablice nivoa holesterola koje su linkovane za proceduru odobravanja čaše vode. To sve ima uticaja na kontokurentne račune, koji se vezuju za induktivno natakanje čaše vode principom hidrauličnog pritiska.

Gospodin Čašić : Ne razumijem, šta to znači?

Gospođica Kešić: Da pokušam da vam pojednostavim, ali nemojte me držati za riječ, jer je materija kompleksna. Ovo znači da ne možete dobiti punu čašu vode, već pola od tražene količine. Takođe, zbog nalaza otorinolaringologa, pola čaše vode možete popiti iz 12 jednakih gutljaja.

Gospodin Čašić : Gospođo, ja sam zaista žedan i treba mi da popijem tu punu čašu vode! Odjednom!

Gospođica Kešić: Žao mi je, ali to je maksimum koji možemo da Vam natočimo. Ako ne prihvatate…

Gospodin Čašić : U redu, doći ću da popijem taj prvi gutljaj!

Gospođica Kešić: Super, hvala Vam, baš ste divni. Izvinite, ali ima još nešto.

Gospodin Čašić : Što je sad?

Gospođica Kešić: Pa da bi popili ovu čašu vode, treba Vam kikiriki, zar ne?

Gospodin Čašić : Ne!

Gospođica Kešić: Gospodine Čašiću, mi prodajemo čašu vode samo ako uzmete kikiriki. Da li Vam sada treba kikiriki?

Gospodin Čašić : Gospođice, zar se od kikirikija ne žednja?

Gospođica Kešić: Sve zavisi od toga koliko kikirikija pojedete. Ali po proceduri…

Gospodin Čašić : Dobro, dajte mi i taj kikiriki!!!

Gospođica Kešić: Izvolite. Najljepša Vam hvala, zadovoljstvo je sarađivati sa Vama, sjajan ste klijent. Dakle, Vi ste dobili pola čaše vode i 100 grama kikirikija. Vodu pijete iz 12 jednakih gutljaja, ne zaboravite. Tako ćemo staviti u ugovoru.

Gospodin Čašić: Da, svakako. Recite mi, koliko me ova vaša čaša vode košta?

Gospođica Kešić: Dragi gospodine Kešiću, cijeli paket je vaš ukoliko se obavežete da ćete nam vratiti punu čašu vode. Kikiriki košta 20 centi po komadu.

Gospodin Čašić : U redu, hvala.

Gospođica Kešić: Molim, nema na čemu. Izvolite čašu vode, kikiriki i ugovor.

*

Gospodin Čašić uze čašu vode i prosu je pred zabezeknutom gospođicom Kešić. Uredno joj vrati praznu čašu.

Prodavac: Šta se to uradili gospodine Čašiću? Zar niste žedni? Bili ste tako dobar klijent. Nema smisla zaista…

Gospodin Čašić: Poštovana gopođice, bolje da ne pijem ovu vašu čašu vode i umrem od žeđi, nego da je pijem kako mi Vi određujete. Pozdravite odvrtače slavina, natakače čaša i sakupljače perja.

Kraj.

Africka šljiva finansiranja crnogorske kulture u doba krize

150 150 Milos2

Lutajući tabelarnim prostranstvima crnogorskog Zakona o budžetu za 2014. godinu, naišli smo magični broj 4147, što je numerički sinonim za ekonomsku klasifikaciju troška konsultantskih usluga, projekata i studija.

Na prvi pogled, ništa čudno; potpuno je normalno da se predvidi određena količina novca za ove namjene. Kada smo sasvim slučajno na našim računarima istovremeno kliknuli shift i F, pa nasumice ukucali broj 4147, potpuno nenadano smo dobili neke čudne podatke o visini ovih konsultantskih usluga za sve programe. Sabiranjem ovako dobijenih cifara, došli smo do podatka da će poreski obveznici u Crnoj Gori ove godine izdvojiti 22.611.667 eura na ime pomenutih troškova. Svaki crnogorac će godišnje izdvojiti 36 eura i 16 centi kako bi se pokrili konsultantske usluge za 2014. godinu. Bolje da su stavili na 37, nekako je crnogorski da zaokružimo. I uzmi ti što ćeš pit’.

Navedene cifre su malo zagolicale naš skriveni Indiana Jones duh, pa smo krenuli u potragu za analitičkim Svetim gralom, manifestovanom u gorepomenutom broju 4147. Što smo našli? Od 22,6 miliona EUR-a koji su predviđeni budžetom za 2014-tu godinu, na konsultantske usluge iz oblasti kulture otpada simboličnih 3,74 miliona EUR-a (17% od ukupne sume) raspoređenih na sljedeći način:

1. Ministarstvo kulture – Kulturno umjetničko stvaralaštvo 1.073.500 eura;

2. Ministarstvo kulture – Kulturna baština 955.000 eura;

3. Ministarstvo održivog razvoja i turizma – Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata kulture 480.000 eura;

4. Ministarstvo kulture – Razvoj kulture na sjeveru Crne Gore 270.000 eura;

5. CNP – razvoj pozorišne djelatnosti 250.000 eura;

6. Ministarstvo kulture – Podrška razvoju medijskog pluralizma 170.000 eura;

7. Muzički centar – razvoj muzičke djelatnosti 160.000 eura;

8. Kraljevsko pozorište Zetski dom 150.000 eura;

9. Narodni muzej Crne Gore 140.000 eura…

Naglasićeno da ove cifre ne uključuju ukupne budžete ovih institucija, već samo dio koji se odnosi na troškove konsultantskih usluga, projekata i studija.

Kada uporedimo ovolika izdvajanja sa izdvajanjima za nauku, koja prema Ministarstvu nauke “iznose čak 5.123.705 miliona eura, što je gotovo trostruko veće u odnosu na 2013. godinu”, dolazimo do poražavajućeg odnosa države prema nauci i obrazovanju. Da nije tužno, bilo bi smiješno. Ipak je tragedija, prva forma drame, nastala prije komedije.

Državne prioritete u doba kriza bi trebalo postaviti malo drugačije. Ulaganje u nauku i obrazovanje treba da ima primat u odnosu na daske koje život znače. Makar zbog publike koja dolazi.

Prakticna upotrebljivost Nikšickog piva u obrazovne svrhe

150 150 Milos2

U susret usklađivanju papiroloških formi tekovina EU u vidu prepisivanja regulative i neiskrenog trostrukog klimanja glavom po vertikali pršljenova, riješili smo da zagrebemo ispod površine i analiziramo podatke koji se odnose na obrazovanje i perspektive zaposlenja mladih ljudi sa višim i visokim obrazovanjem.

Analizu ćemo početi serijom pitanja na koje sigurno znate odgovor (prim. aut. podaci su iz 2011. godine, jedini dostupni):

1. Da li ste znali da u Crnoj Gori imamo 232.010 radno sposobnog stanovništva, što predstavalja samo 37% od ukupnog broja stanovnika Crne Gore?

2. Da li ste znali da od tih 232.010 ljudi radi tačno 175.171?

3. Da li ste znali da je radno sposobno 56% muškaraca i 44% žena?

4. Da li ste znali da je stopa nezaposlenosti među osobama u životnoj dobi od 15 do 29 godina čak 35%?

Uz svo dužno poštovanje prema pitanjima pod rednim brojevima od 1, 2 i 3, smatramo da je neobično važno da se malo misaono upletemo u pitanje pod rednim brojem 4.

Tri sočna podatka za  likvidne računske operacije 

1. Čituckanjem štiva “Upisna politika na Univerzitetu Crne Gore” iz marta 2012. godine, dobili smo zanimljiv podatak da godišnje u Crnoj Gori diplomira 4.000 studenata, što čini 0,66% ukupnog broja stanovnika Crne Gore. Dakle, za 20 godina, Crna Gora će imati 80.000 novih građana sa fakultetskom diplomom! Ako se nastavi sa ovakvom inflacijom mozgova u segmentu visokog obrazovanja,  crnogorci će, barem kvantitativno, za par decenija postati naobrazovanija nacija na svijetu. Možda se donese odluka da je sticanje fakultetske diplome obavezno, baš kao i završavanje osnovne škole! O kvalitetu nastave, drugom prilikom.

2. U istom dokumentu piše da je ponuda radne snage sa fakultetskom diplomom čak 42% veća od tražnje. Drugari ekonomisti, znate što znači kad proizvod koji nudite nema adekvatnu tražnju. Za ostale, kratko pojašnjenje – u tom slučaju, pada cijena rada za sve ostale radnike jer su lako zamjenjivi radnicima koji nemaju posao. I tako u krug, od produženja ugovora do produženja ugovora. Takozvana nelojalna konkurencija u obliku ljudskih resursa, u poslovnoj zajednici omiljenog izraza Ha eR (može i ejč ar, bukvalna transkripcija slova).

3. Prije neki dan, u medijima je objavljeno da je na konkursu u nikšićkoj Pivari Trebjesa, za dva radna mjesta za koje nije trebala visoka stručna sprema, apliciralo 800 ljudi, najviše sa visokom stručnom spremom.

Ubacivši ove podatke u nemilosrdnu mašinu koja predviđa budućnosti, što možemo zaključiti o perspektivi mladih ljudi u Crnoj Gori? Na pitanja odgovoramo pitanjima, a vi nam pomognite da pravilno formulišemo odgovore.

1. Da li će se trud koji su uložili u školovanje isplatiti?

2. Da li će se novac koji su uložili u školovanje isplatiti?

3. Da li će zaista raditi posao koji vole?

4. Koliko vremena će provesti kući ne radeći ništa?

5. Da li znaju da ljudi koji im obećavaju posao nakon završetka fakulteta u najvećem broju slučajeva ne ispunjavaju obećanja?

6. Da li će biti spremni da rade posao za koji su prekvalifikovani?

7. Da li će biti spremi da volontiraju?

8. Da li  će biti spremni na činjenicu da će im plata kasniti?

9. Da li će biti spremi da slušaju neutemeljenu viku zbog toga što su zakasnili sa pauze 5 minuta?

10. Da li će uspjeti da se snađu na današnjem nemilosrdnom tržištu rada?

11. Da li će moći da prihvate činjenicu da treba da rade za privatnike koji nisu završili fakultete, a napravili su ozbiljne biznise?

Ako studente tokom samih studija profesori i asistenti ne pripreme na surovu poslovnu realnost koja vlada u Crnoj Gori, mjehuriće mašte životne idile dobro plaćenog posla nakon završenog fakulteta će zamijeniti surova realnost memljivih magacina, kašnjenja plata, brojnih otkaza, nesigurne budućnosti i nepristojnih ljudi.

p.s. za onih 798 koji nisu prošli konkurs u pivari, ne ostaje ništa drugo nego da popiju po gajbu ‘ladnog ka’ zmija Nikšićkog. A kad se ujutro otrijezne i popiju pilulu protiv mamurluka, neka upišu – postdiplomske studije.

Plombirani manikir

150 150 Milos2

Efikasnost znači raditi stvari na pravi način, brzo i kvalitetno, a efektivnost znači raditi prave stvari.

Rezultat lutanja terasama (pod)svijesti je današnji post na temu materijalne efikasnosti versus materijalna efektivnost. I to na primjeru zuba i prstiju na rukama, u izvornim oblicima.

U idealnom slučaju, u vilici odraslog čovjeka utemeljena su 32 zuba. U realnom svijetu, taj broj je (mnogo) manji (molimo, bez geografskih analogija). Svakog čovjeka ponekad zaboli zub, pa je prinuđen da ode kod stomatologa da mu, između ostalih usluga koje pruža, stavi plombu na zub. Stomatolog je lik koji je, u najboljem mogućem slučaju, u roku završio težak fakultet koji traje najmanje šest godina, potom stažirao nekoliko godina za platicu od par stotina eura; zatim je, ako je imao sreće i dobre veze u političko-ekonomsko-stručnom miljeu, upisao subspecijalizaciju. Potom je opet radio par godinica i napokon otvorio svoju stomatološku ordinaciju. Naravno, prije otvaranja ordinacije, morao je proći rigoroznu proceduru koju propisuje Ministarstvo zdravlja i mnoge druge opštinske i republičke institucije. O finansijama da ne pričamo.

Kozmetičar je lik koji je završio kurs koji, u najboljem slučaju, traje 30 dana. Naučio je kako da koristi turpiju, kako da koristi makaze za zanoktice i kako da lakira nokte. Ah da, zna kako da lagano priča sa mušterijama. Nakon odrađenog kursa, odmah je pečen da radi u kozmetičkom salonu. Nakon par mjeseci, može steći dovoljan broj mušterija  da otvori svoj kozmetički salon.

Stomatolog naplaćuje 25 eura po jednoj plombi. Za potrebe naše matematike pretpostavimo da ga materijal ne košta ništa i da zaradi svih 25 eura od jedne plombe. Možemo takođe pretpostaviti da je rok trajanja jedne plombe 5 godina. Dakle, od jednog zuba i jedne mušterije, za 5 godina zaradi 25 eura.

Kozmetičar radi manikir ukupno 20 minuta i naplaćuje ga, recimo, 10 eura. Obzirom da se nokti i zanoktice razvijaju brže od kvara na zubu koji šteti plombi, mušterija odlazi jednom u dvije nedjelje na manikir. Za 5 godina, kozmetičar od jedne mušterije zaradi 10 eura x 26 nedjelja x 5 godina ili ukupno 1.300 eura. To je svega 52 puta više od onog što zaradi stomatolog. Hm.

Ako stomatolog pogriješi u stavljanju plombe, može izgubiti licencu i nikad više neće moći raditi kao stomatolog. Sve one godine ulaganja u obrazovanje može zaboraviti; u lijepom sjećanju će ostati i noćno dežurstvo koje se plaća 4 eura na sat. Lagano početi da konzumira viljamovku po jeftinim kafanama, cigari će postati luksuz.

Ako kozmetičar pogriješi u manikiru… Ne, manikir se jednostavno ne može pogriješiti.

Ideali bijelih mantila su samo tužna sjećanja koje njeguju pluksvamperfektaši. Omladino, knjige van šaka i svi u kozmetičare. Kozmetičari to rade bolje. Efikasno ili efektivno, prosudite sami.

Nadziranje planete kroz statisticke eksperimente

150 150 Milos2

Omiljena sportska disciplina amerikanaca, poslije americkog fudbala, je izražavanje svih mogućih pojava u društvu kroz statistku. Sve se mjeri: veličina rebara, prosječna brzina automobila koji voze stalno zaposleni muškarci u sektoru trgovina koji imaju primanja od 20.000 do 50.000 dolara godišnje, količina nervoze koja se ispoljava na semaforu kada prvi u koloni propušta pješake koji kasne na posao, ljubav prema vanzemaljcima, mržnja prema ljudima koji vole vanzemaljce, broj kišnih sekundi u toku godine, povjerenje u papu, broj riječi koje izgovori papapaj prosječnog rasta, broj ručnih zamaha prilikom tuširanja  i slično. U američki statistički mlin staje sve – od brojeva do ljudskih emocija.

A najviše vole da se igraju Velikog brata, koji kroz razne naivne pipke sladunjavih naziva, opipava puls ljudi na miloj nam planeti Zemlji.

Devetu godinu za redom, Američki Fond za mir (FFP) objavio je svoju godišnju listu “propalih“ zemalja svijeta.  Lista se radi na osnovu nekoliko hiljada raznih izvještaja i članaka, pa su zemlje rangirane po vrijednosti 12 indikatora iz nekoliko sfera kao što su socijalna, politička, ekonomska i vojna. U istraživanje su, između ostalog, uvršteni i siromaštvo, poštovanje ljudskih prava, ekonomski razvoj, zadovoljstvo građana, sigurnost i legitimnost države, pri čemu se ocjene kreću od nule kao najboljeg rezultata, do deset kao najgoreg.

Kakvi su im zaključci? Malo ćemo izmiješati redosljed, da bude zabune u vašim očima kako bi podsvijest radila bez kompromisa.

“Afrika, to je moj trip” – Najgore rangirana zemlja je Somalija, koja je već dugi niz godina „promašena država“ bez efektivne vlasti, a slijede je Demokratska Republika Kongo, Sudan i Južni Sudan. Među prvih deset “propalih” država nalaze se i Avganistan i Jemen, dok je Irak 11.

“The winner takes it all”  – Titulu najbolje države svijeta ponovo je osvojila Finska, koja se i u 2013.godini našla na 178. mestu. Za njom slijede Švedska (177.), Norveška (175.), Švajcarska (175.) i Danska (174.). Novi Zeland, Luksemburg, Island, Irska i Australija takođe su ušle među deset najboljih država svijeta.

Regionalna disperzija crnih slutnji – Od zemalja Zapadnog Balkana najbolje je rangirana Slovenija na 163. mjestu, zatim Hrvatska na 135.mjestu, Albanija na 119., Makedonija na 112, Srbija na 92, dok je najlošije rangirana Bosna i Hercegovina na 83. mjestu.

“Na skriveno te vodim mjesto” – Kada je riječ o našoj državi, prema ‘indeksu propalih država 2013.’, Crna Gora se našla na 134.mjestu sa ukupno 54,4 poena, pa se sa tom pozicijom svrstala u kategoriju ‘stabilnih’ država. U zoni stabilnog stanja, društvo nam prave Kuvajt, Antigua & Barbuda, Mongolija, Rumunija, Panama, Bugarska, Bahami, Hrvatska, Oman, Barbados i Grčka. Grčka? Grčka? Grčka? Grčka? Grčka? Grčka?

Zanimljivo je da je Crna Gora dobila najslabiju ocjenu u sferi nezadovoljstva građana i kategorije otpora, kao i u kategoriji rasta bogate elite. Hahaha.

U odnosu na prethodne godine, Crna Gora je 2012.godine zauzela 133.mjesto na istoimenoj listi, dok je 2011. i 2010. godine bila na istoj poziciji kao i 2013.godine (134. pozicija).

Svaka nam čast, uspjeli smo da obesmislimo čuveni citat: Jedina konstanta je promjena. Kod nas, konstanta je u stvari promjena. I obratno.

Suština 270 dana prihoda crnogorskih banaka

150 150 Milos2

Na crnogoskom bankarskog tržištu posluje 11 banaka, sa dominantnim učešćem stranog kapitala. Banke se bore na tržištu od 620.029 ljudi i 23.788 preduzeća (podaci iz 2012. godine), sto znači da jedna banka u prosjeku opslužuje 56.366 ljudi i 2.162 preduzeća. 

Za šta se banke bore na tržištu? Kako bi odgovorili na ovo pitanje manje očigledno, napravili smo kratku analizu prihoda crnogorskih banaka. Nadamo se da će vam biti od koristi da saznate koliko koja banka zarađuje i kakva je struktura tih prihoda.

Struktura bankarskih prihoda

180 mil EUR su iznosili prihodi banaka koje posluju u Crnoj Gori u prvih 9 mjeseci 2013. godine. Od toga, 130,8 mil EUR su iznosili prihodi od kamata (77% ukupnih prihoda), dok su prihodi od provizija iznosili 42,2 mil EUR (23% ukupnih prihoda).

Podsjetimo, prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite u avgustu 2013. godine je iznosila 9,33%, dok je prosječna ponderisana pasivna kamatna stopa  iznosila 2,83%, što je razlika od 6,5% koju banke ubiraju samo po osnovu kamate! Kako je stanje kredita na 30.09.2013 godine iznosilo 2,538 milijardi EUR, izračunajte sami kolika je to zarada. Tako izračunata razlika je čisti profit koji banka zaradi na osnovu razlike prikupljenih depozita i odobrenih kredita. Napomenućemo i činjenicu da je u poslednjih mjeseci na sceni značajno smanjenje kamatnih stopa na depozite, što ce neminovno uticati na povećavanje prihoda banaka, ukoliko ne smanje kamatne stope na kredite.

Pored kamata, banke zarađuju značajno i na provizijama i naknadama. Navešćemo samo neke od njih:

1. Naknade za obradu kredita, garancije, akreditiva;

2. Naknada za prijevremenu otplatu kredita;

3. Naknade za izdavanje, održavanje i reizdavanje kartica;

4. Naknade od održavanja računa;

5. Naknade za e-banking servis;

6. Naknade za SMS servis;

7. Naknade za održavanje računa;

8. Naknade za platni promet (u zemlji i inostranstvu);

9. Provizije za POS terminale;

10. Naknade za gašenje računa;

11. Naknade za korišćenje ATM;

12. Naknade za izdavanje potvrda;

13. Nakande za slanje opomena;

14. Naknade za zamjenu valuta;

15. Prihodi od kastodi poslova;

16. Naknade za korišćenje sefova;

17. i tako dalje i tako dalje…

Cifre govore više od riječi

Kako bi potkrijepili gore navedene tvrdnje, napravili smo jednu tabelu sa prihodima po osnovu kamata i provizija. Uživajte u podacima 🙂

BANKA                                    Kamate     Provizije     Ukupno    % kamata      % provizija

CKB                                            28.097       14.068        42.165           67%                 33%

Hipotekarna banka                       9.535         3.758        13.293           72%                 28%

Societe Generale                        17.267         4.839         22.106          78%                 22%

Invest banka                                 1.648            194          1.842           89%                 11%

Prva banka                                 10.014          2.941        12.955           77%                 23%

Erste banka                                20.154          3.169        23.323           86%                 14%

Atlas banka                                   8.116          3.451         11.567         70%                  30%

NLB  banka                                 26.177           6.393        32.570        80%                   20%

Komercijalna banka                      4.456          1.225          5.681         78%                   22%

Hypo alpe adria                           11.142          1.905        13.047        85%                   15%

First financial bank                        1.185             295          1.480         80%                   20%

Ukupno                                     137.792        42.238     180.029          77%                   23%

Bilo bi zanimljivo kada bi banke dostavljale podatke o strukturi kamata (redovna i zatezna), kao i strukturi prihoda po osnovu svih vrsta naknada i provizija. Na taj nacin, cjenovnik bankarskih usluga bi se mogao lakše uporedjivati i klijenti bi imali jasniju sliku o pojedinim troskovima koje plaćaju bankama.

Dragi naši čitaoci, prilikom odabira banke, dobro vodite računa o svim troškovima koje možete imati; kamatna stopa je samo jedan od troškova koje cete platiti banci. Ne dozvolite da vam površne informacije određuju odabir banke.

Ne zaboravite – kada budu objavljeni završni računi banaka, pripremićemo more zanimljivih podataka.

Finomen regionalna ekspanzija

150 150 Milos2

Kao sto smo ranije najavljivali (iskreno, malo ko nam je vjerovao), polako počinjemo da širimo naš uticaj na region. Izgleda da je ljudima u regionu potrebna naša čarobna ekonomska kugla koja predviđa futur, pa ćemo im je nesebično omogućiti.

Naš cilj je da u svim Ex-Yu republikama budemo čitani na najposjećenijim portalima, čime ćemo dati skromni doprinos širenju neobičnih ekonomskih definicija, donošenju čudnih logičkih zaključaka i intenzivnom radu na vraćanju zdravog razuma na inspirativnom Balkanu.

Od danas, naše tekstove će prenositi jedan od vodećih bosanskohercegovačih portala, www.frontal.ba!

Evo i prvog linka na našu priču o nejednakoj raspodjeli bogatstva koji smo ranije objavili na našem finomen.me blogu.

Pratite nas i na Twitter-u fidelityconsulting@finomen_me, uvjek imamo svježe infomacije iz svijeta ekonomije.

http://www.frontal.ba/blogovi/blog/60110/mala-skola-velikih-ekonomskih-pojmova-nejednaka-raspodjela-bogatstva-i-paretovo-pravilo